Promatrajući događaje na tržištu, ne mogu, a ne oteti se dojmu novih trendova. Kada netko kaže „novi trend“ prva asocijacija koja mi uglavnom padne na pamet je neki novi trend u industriji ljepote, trend pri izboru odjeće, obuće, boja, modela i tekstila, svega što je in u vizualnim izborima npr. namještaja ili uređenjem interijera, moderne destinacije za putovanja i tome slično.
No, idemo korak dalje. I na tržištu građevinarstva pojavljuju se novi trendovi. Najnoviji trend kojeg sam primijetila je preuređenje shopping centara u stambene objekte, hotele i druge dodatne zabavne i ugostiteljske sadržaje ili gradnja stambenih zgrada – ali u koje investiraju trgovački lanci. No, ovaj trend me potaknuo na dodatno istraživanje te sam naišla na podatke da će u Velikoj Britaniji u idućih pet godina biti prenamijenjeno do 40 posto maloprodajnih prostora. Stručno ovaj trend se naziva repozicioniranje; u smislu promjene namjene.
Trgovački centri koji su prije dvadesetak i više godina građeni u centrima gradova sve manje su posjećeni, jer su se promijenile navike kupaca. U šoping se više ne ide u centar grada. U šoping se ide u trgovačke centre van gradova i to je mjesto susreta, druženja i socijalizacije. To su lako prisutna mjesta gdje kupci imaju osigurani natkriveni i besplatan parking. Na ovaj trend su utjecale promjene koje se primjećuju u cijelom svijetu. Naime, kupci biraju kupovinu u novijim, modernijim konceptima trgovačkih centara ili pak na nekim drugim, novijim lokacijama.
Zaista, ako malo razmislimo o ulaganjima trgovačkih lanaca u izgradnju stambenih nekretnina, brojke već godinama govore da nedostaje stambenih prostora, a brojke već godinama pokazuju da ima sve više napuštenih prodajnih i komercijalnih prostora.
Što je utjecalo na ovaj trend? S jedne strane brojke online prodaje su se umnogostručile u milijardama eura (ili bilo kojih drugih valuta), što bi značilo da se način nabavke i kupovine promijenio i dominantno se nastavlja mijenjati. Dakle, sve manje ljudi odlazi u fizičku kupovinu bilo kojih roba pa i usluga. Suprotnost tome je i činjenica da sve više pojedinaca čini jedno domaćinstvo. To bi značilo da jedna osoba podrazumijeva jedan stan. A taj stan treba svu opremu baš kao što treba i kada u jednom stanu žive dvije, tri ili više ljudi– u jednom kućanstvu. Dakle, četiri osobe više ne trebaju jednu stambenu jedinicu, već četiri stambene jedinice. I tu smo gdje smo.
Potražnja sve više raste. Ako dodamo tome i činjenicu da više ljudi posjeduje više nekretnina, brojevi bujaju. Trenutno se čini kako tržište nekretnina stagnira i kako je pala i pada prodaja. No to je isto tako samo jedan trend, doduše negativan u ovo fazi, ali kako svaki puta u nekom trenu promjeni smjer i krene u pozitivno, tako će i sada. Krize u gospodarstvu su ciklične i ponovljive. One nisu iznenađenje. Tvrdim da jesu iznenađenje za one koji nisu upoznati sa zakonima ekonomskih događaja.
Ako pogledate malo oko sebe dok prolazite kroz svoja mjesta i gradove, zaista se može primijetiti da se puno gradi. A sve to će se prodavati i prodati u onoj sljedećoj fazi kroz godinu – dvije, kada krenemo izlaziti iz sadašnje stagnacije.
Do tada, za koju godinu, će oni koji imaju kapital i ulažu sada, biti spremni za tu sljedeću, uzlaznu fazu.
A hoćete li i vi biti spremni?
Mirela
