Pred nama je sezona godišnjih odmora, pojednostavljeno rečeno. Naime, pred nama je period obveze poslodavca, da njihov radnik/radnici/radnice ostvare pravo na korištenje pripadajućeg godišnjeg odmora. Često ova tema vuče razne nedoumice. A ne ispunjavanje ove obveze, poslodavac riskira prekršajne sankcije i visoke novčane kazne.

Naravno, govorimo o Zakonu o radu (ZR), godišnji odmor zajamčen je i Ustavom, a za mnoge zaposlene prava na godišnji odmor određena su i uređenja pravilnicima o radu, kolektivnim ugovorom ili samim ugovorom o radu.

Prema Zakonu o radu, radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu i to u trajanju od najmanje četiri tjedna. Pritom se, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili nekim drugim izvorom radnog prava može utvrditi i duže trajanje godišnjeg odmora od zakonski propisana minimalna četiri tjedna.

Radnik stječe pravo na puni godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa u pojedinoj kalendarskoj godini, dok razmjerni dio godišnjeg odmora ostvaruje radnik koji nema šest mjeseci neprekidnoga radnog odnosa u kalendarskoj godini u kojoj se prvi put zaposlio, odnosno u kojoj se zaposlio nakon prekida radnog odnosa dužeg od osam dana. U tom slučaju, razmjerni dio godišnjeg odmora utvrđuje se u trajanju od jedne dvanaestine punog godišnjeg odmora za svaki mjesec trajanja radnog odnosa.

Do kraja ovog tjedna, odnosno do 30. lipnja, predstoje dvije obveza, djelatnik da iskoristi godišnji odmor iz prethodne kalendarske godine, ali i obveza poslodaca da izradi rasporeda korištenja godišnjeg odmora za tekuću kalendarsku godinu.

Kako ne bi bilo zabune glede korištenja pripadajućeg godišnjeg iz prethodne godine u tekućoj godini, napomenula bih  da radnikne može prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu dio godišnjeg odmora ako mu je bilo omogućeno korištenje toga odmora. Isto tako, godišnji odmor može se  prenijeti samo iz jedne prethodne u sljedeću kalendarsku godinu.

ZR-om je popisana iznimka prema kojoj godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti te korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, radnik ima pravo iskoristiti po povratku na rad, a najkasnije do 30. lipnja godine ukojoj se vratio na rad. Međutim, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji radnik zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju nije mogao iskoristiti ili njegovo korištenje poslodavac nije omogućio ni do 30.lipnja sljedeće kalendarske godine, u tom slučaju radnik ima pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad, dakle do 31. prosinca.

Ponovimo, do 30. lipnja poslodavac mora utvrditi plan korištenja godišnjih odmora za tekuću kalendarsku godinu. Ovaj raspored obvezni su utvrditi svi poslodavci. Jednom donesen raspored korištenja (kalendar) godišnjih odmora može se uvijek mijenjati i dopunjavati, što će se u praksi najčešće i događati, budući da tijekom godine može doći do promjene u planiranju od strane poslodavca ili radnika.

Ono što mene posebice zanima je, kako vlasnici biznisa ili obrta koji su samozaposleni i rade sami organiziraju korištenje svog godišnjeg? Pišite u komentarima i podijelite s nama kako ste se posložili.

Temeljno pravo svakog radnika jest da mu se omogući korištenje godišnjeg odmora te prenošenje neiskorištenog dijela godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu, a pod prijetnjom visokih novčanih kazni za poslodavce, ako radnicima ne omoguće korištenje godišnjeg odmora na način i pod uvjetima propisanim ZR.

Mirela

Komentari
Prethodni članakJoš jedna uspješna manifestacija “Petrovo u Cerniku”
Sljedeći članakKazališna predstava “Petar Pan” oduševila male i velike