Kako piše u priopćenju, uslijed dugotrajnog sušnog razdoblja, visokih temperatura i nedostatka oborina tijekom srpnja i kolovoza, a koje je zahvatilo čitavo područje Brodsko-posavske županije, prouzročene su velike štete na poljoprivrednim usjevima. Stoga je župan zadužio Županijsko povjerenstvo za procjenu štete od elementarne nepogode da odmah, zajedno sa stručnim povjerenstvima poduzmu sve aktivnosti i mjere radi procjene nastale štete, te o svom radu izvjeste župana.Također, župan obvezuje općinska i gradska povjerenstva da najkasnije u roku od osam dana podnesu izvješće o elementarnoj nepogodi.
Istovremeno, oglasilo se Ministarstvo poljoprivrede, rekavši kako su spremni pomoći, iako novca za odštetu poljoprivrednicima nema.
Od posljedica dugotrajne suše stradali su najviše kukuruz, soja i šećerna repa, ali štete imaju i uzgajivači voća i povrća. Stoga bi sve što jedemo na jesen moglo poskupjeti i za više od 10 posto. Znamo li kako na hranu odlazi gotovo pola ukupnih troškova prosječnog hrvatskog kućanstva, mjeseci koji dolaze, neće biti lagani.
U Osječko-baranjskoj županiji štete na kulturama kreću se od 30 do 90 posto, a prva procjena govori o iznosu od 514 milijuna kuna. Zajedno s procjenom šteta od mraza i niskih temperatura početkom godine, ukupne su štete veće od 700 milijuna kuna.
U Brodsko posavskoj županiji ogromna je šteta na kukuruzu na 16 tisuća hektara, soje na 4 500 hektara, a krmnog bilja, livada i pašnjaka na oko 5 tisuća hektara. Zamjenik župana, Davor Vlaović ističe kako je dugotrajno sušno razdoblje, visoke temperature i nedostatak oborina, naročito posljednja dva mjeseca, zahvatilo cijelu županiju. Štete od mraza koji je pogodio i našu županiju u ovim su trenucima procijenjene na 60-ak milijuna kuna.
Vukovarsko-srijemsku županiju je, prema preliminarnim procjenama, zahvatila prava prirodna katastrofa.
Ovakva katastrofalna suša, kažu stručnjaci, gotovo da se i ne pamti na području Slavonije, a posljedice je teško i predvidjeti. Proizvodnja hrane postaje sve upitnija, a stočni fond polako nestaje. Kukuruza neće biti ni za lijek. Zbog svega toga, čelnici triju slavonskih županija ističu kako bez navodnjavanja više ne možemo niti razmišljati o bilo kakvoj proizvodnji. Ipak,projekte navodnjavanja, čak i ukoliko su kvalitetno pripremljeni, neće biti moguće realizirati bez pomoći države i osmišljene politike.
Pitanje je što i kako dalje, a jesen samo što nije zakucala na vrata..
Autor: Simonida Tarbuk
