Na sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj 12. rujna 2019. godine usvojen je Nacionalni pčelarski program za razdoblje od 2020. do 2022. godine s ciljem poboljšanja općih uvjeta proizvodnje i stavljanja na tržište pčelarskih proizvoda. Programom, koji je sufinanciran sredstvima Europske unije u 50 postotnom udjelu, osigurano je 44,5 milijuna kuna, odnosno 14,8 milijuna kuna za svaku godinu trajanja Programa, a provodit će se kroz osam mjera:
Tehnička pomoć pčelarima i organizacijama pčelara, Suzbijanje štetnika i bolesti pčela, naročito varooze, Racionalizacija troškova selećeg pčelarenja, Mjere za potporu laboratorija za analizu pčelinjih proizvoda s ciljem potpore pčelarima da svoje proizvode plasiraju na tržište i povećaju njihovu vrijednost, Obnavljanje pčelinjeg fonda, Suradnja sa specijaliziranim tijelima za provedbu programa primijenjenih istraživanja u području pčelarstva i pčelarskih proizvoda, Praćenje tržišta i Poboljšanje kvalitete proizvoda s ciljem iskorištavanja potencijala proizvoda na tržištu.
– „Želimo očuvanje zdrave, vitalne izvorne populacije pčela te podizanje konkurentnosti pčelarskog sektora kako bi se osigurao dovoljan broj pčelinjih zajednica za uspješno oprašivanje poljoprivrednih usjeva i samoniklog bilja, uz smanjenje gubitaka pčelinjih zajednica zbog pojave i širenja pčelinjih bolesti. Nužno je očuvati kvalitetu pčelinjih proizvoda, poticati uzgoj lokalno adaptiranih pčelinjih zajednica te omogućiti daljnji razvoj i unaprjeđivanje znanja i vještina pčelara s naglaskom na mlade, a s ciljem poboljšanja ekonomske uspješnosti proizvodnje i trženja pčelinjih proizvoda“ – izjavila je ministrica Vučković na sjednici Vlade te dodala: „Ministarstvo poljoprivrede kontinuirano pomaže hrvatskim pčelarima, olakšava im proizvodnju i pokriva dio troškova, a sustavno radimo i na promociji domaćeg meda. Pčelarstvo je uvršteno u sustav dodjele kvote za potrošnju plavog dizela pa pčelari po selećoj jedinici imaju pravo na 450 litara goriva, što ukupno iznosi 3,8 milijuna kuna oslobođenja plaćanja trošarine. Moram naglasiti i da su pčelari svojom organiziranošću i zajedništvom ponajviše zaslužni za izvrsnu suradnju s Ministarstvom i da je zahvaljujući takvoj suradnji svake godine maksimalno iskorištena financijska omotnica Pčelarskog programa.“
Kroz dosadašnji Nacionalni pčelarski program, pčelari su najveći interes iskazivali za mjeru suzbijanja štetnika i bolesti pčela, zatim za mjeru kojom se sufinancira nabava pomagala, pribora i opreme te obnavljanje pčelinjeg fonda, a sve im to i sada stoji na raspolaganju u novom trogodišnjem razdoblju.
Ministarstvo poljoprivrede prošle je godine uvelo nacionalnu staklenku za med, koja se puni isključivo medom s hrvatskih pčelinjaka, a obilježena je jedinstvenim serijskim brojem. Provodi se i Program školskog mednog dana, koji ima za cilj povećanje udjela meda u prehrani djece, podizanje razine znanja o važnosti zdrave prehrane i nutritivnim vrijednostima meda, kao i educiranje učenika o važnosti pčelarstva za sveukupnu poljoprivrednu proizvodnju i biološku raznolikost.
Prema podacima iz Evidencije pčelara i pčelinjaka Hrvatska ima više od 8 tisuća pčelara i preko 415.000 proizvodnih pčelinjih zajednica, a godišnja proizvodnja meda i drugih pčelinjih proizvoda je veća od 8.000 tona. Prosječna godišnja potrošnja meda po stanovniku iznosi 2 kilograma.
Foto:Ilustracija/Internet
