Organizaciju odlaska hodočasnika na Zrin sa područja Brodsko-posavske županije i ove godine je predvodila UHBDR 121. brigade, a učestvovali su i članovi 108. Brigade Slavonski Brod, Udruge roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Nova Gradiška, Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata RH Nova Gradiška, Nezavisni Dragovoljci Hrvatski i Ogranak Matice Hrvatske Nova Gradiška.
Prema povijesnim podacima Zrin je u srednjem vijeku, tj. od 1347. godine bio gradić na Banovini gdje je stolovala hrvatska plemićka obitelj Šubić, poslije prozvana Zrinski prema istoimenoj Zrinskoj Gori. Iznad naselja postojala je utvrda koja je odolijevala brojnim osmanlijskim napadima i to stoljećima, da bi se tijekom drugog svjetskog rata dogodio jedan od najstrašnijih zločina nad civilnim hrvatskim stanovništvom koji se dogodio 9. i 10. rujna 1943. godine. Zločin u Zrinu ističe se i po tome što niti danas u samostalnoj Hrvatskoj u tom naselju ne živi niti jedan Hrvat mada ih je u to vrijeme bilo oko 850, a žrtve genocida nisu obeštećene za pretrpljenu patnju i bol te opljačkanu i uništenu imovinu. Počinitelji genocida, odnosno partizanske postrojbe i poslijeratne komunističke vlasti od 1943. do 1946. godine izbrisali su s lica zemlje čitav jedan gradić i promijenili etničku sliku toga dijela Hrvatske, a preostalo malobrojno pučanstvo odnosno udovice i djeca te starci su preseljeni na četiri lokacije pokraj Đakova; Drenje, Slatnik, Gašinci i Lapovci.
Ove godine zbog poplava na Banovini bio je spriječen odlazak u Zrin, te je
protokol održan u Sisačkoj biskupiji.
U katedrali Uzvišenja Svetog Križa svetu misu je predvodio apostolski nuncij mons. Alessandro D’Ericco u zajedništvu s biskupom sisačkim mons. Vladom Košićem, a također je održana i Komemoracija žrtvama Zrina.
Biskup sisački Vlado Košić je izrekao kako je konačno došlo vrijeme da žrtve partizansko-komunističkog režima budu priznate na pravi način, a zločin konačno kažnjen jer su izvršitelji i nalogodavci poznati. Nakon 19 godina iza Domovinskog rata na ovim prostorima i više od 53 godine prije toga prinudnog zaborava, Zrin je na sreću u posljednje vrijeme postao mjesto tradicionalnog hodočašća.
Tako preživjeli Zrinjani i njihovi potomci, zajedno sa domoljubima i štovateljima Hrvatske povijesne baštine iz cijele Hrvatske u sve većem broju posjećuju Zrin nedjeljom koja dolazi prva iz Male Gospe.
Autor: Satnik Damir Matošević
