Naš sugrađanin Donald Josipović iskreni je zaljubljenik u povijest te je iznimno zainteresiran za rimsku baštinu. Kako je nastala njegova zbirka i od čega se sastoji od jučer Novogradiščani i svi ljubitelji umjetnosti mogu pogledati u Gradskom muzeju Nova Gradiška.
Naime, u Galerijskom prostoru muzeja otvorena je izložba „Tragovi rimske vojske u Zbirci Josipović”, privatna arheološka kolekcija starina Donalda Josipovića.
Na svečanosti otvorenja o izložbi i njenom postavu su progovorili njeni autori voditeljica Arheološkog odjela dr. sc. Marija Mihaljević i diplomirana arheologinja i povjesničarka Ana Pavleković Žeruk. Autor izložbe je i vrsni antičar dr. sc. Ivan Radman Livaja iz Arheološkog muzeja u Zagrebu. Oni su, ujedno i autori kataloških jedinica i panoa, a za fotografije je bila zadužena kustosica i muzejska pedagoginja Jelena Kovre.
Uz autore, na izložbi su govorili i Donald Josipović, dok je izložbu otvorio zamjenik gradonačelnika Borislav Vidošić.
– Privatne arheološke kolekcije nisu rijetkost kod nas, a još manje u Europi. Skupljanje starina ima uostalom dugu povijest, interes za predmetima baštine zabilježen je još u antičkim vremenima, a od renesanse je kolekcionarstvo postalo iznimno raširena zanimacija među bogatima i moćnima, pa tako mnoge plemenitaške zbirke koje vuku porijeklo od 16. ili 17. stoljeća danas čine temelje arheoloških zbirki velikih europskih muzeja, od Rima i Firence, preko Beča, do Pariza i Londona.
U 19. stoljeću se kolekcionarstvo „demokratizira“ pa zbirke antičkih predmeta nisu više ograničene na aristokraciju i crkvene velikodostojnike. To je vrijeme kad diljem Europe, posebice u zemljama koje su na teritoriju nekadašnjeg Rimskog Carstva, brojni entuzijasti, usporedo sa širenjem spoznaja o antičkoj prošlosti i povećanom razinom obrazovanja populacije, počinju sakupljati rimske i grčke predmete. Mahom je bilo riječ o ljudima koji su živjeli u blizini arheoloških lokaliteta, redovito boljeg imovinskog stanja i višeg obrazovanja, poput učitelja, liječnika, apotekara, javnih službenika i svećenika koji su bili u stanju prepoznati vrijednost i prirodu tih artefakata. Iako je to i vrijeme kad se počinje intenzivno razvijati mreža muzeja, od lokalne do nacionalne razine, često su ti sakupljači bili još uvijek jedini ljudi u svom kraju koji su poklanjali pažnju antičkoj baštini. Njihove su zbirke uostalom često završavale u muzejima, a brojni su i primjeri njihove neposredne suradnje s arheolozima, pripadnicima tada još mlade struke koja se uglavnom i profilirala preko muzeja. Arheološki muzeji u našoj zemlji, posebice oni koji su i nastali u 19. stoljeću, korijene svojih zbirki nalaze upravo u tim prvim privatnim kolekcijama koje su u konačnici donirane ili otkupljene. Fenomen kolekcionarstva antičkih predmeta nije nestao u 20. stoljeću, dapače, no s razvojem formalno-pravnih okvira očuvanja povijesne baštine, muzeja i institucionalne arheologije, između kolekcionara s jedne strane, te arheologa i muzealaca s druge, počelo je na vidjelo izlaziti sve veće razmimoilaženje u pristupu arheološkim artefaktima – istaknuo je, između ostalog, o izložbi jedan od autora Ivan Radman Livaja iz Arheološkog muzeja u Zagrebu.
Donald Josipović, entuzijast i zaljubljenik u prošlost
– Drago nam je da još uvijek postoje kolekcionari koji su prije svega entuzijasti i zaljubljenici u prošlost, ljudi koji ne sudjeluju u devastaciji arheološke baštine zbog niskih materijalnih pobuda. Donald Josipović je upravo takav čovjek: iskreni zaljubljenik u povijest, osoba iznimno zainteresirana za rimsku baštinu, Njega, naime, posebno zanima antička vojna povijest, posebice rimska vojska, a sreća je htjela da mu u ruke dođe cijeli niz predmeta koje su rabili upravo rimski vojnici. Zbirka Donalda Josipovića svakako može stati uz bok i najbogatijoj zbirci te vrste koja se čuva u Arheološkom muzeju u Zagrebu – dodala je dr. sc. Marija Mihaljević.
– Zahvalila bih dr. Mihaljević i Donaldu Josipoviću što sam imala priliku i čast raditi na ovako vrijednoj zbirci. Mnogi muzeji bi bili iznimno sretni imati ovakve predmete. Čak 51 predmet se nalazi u ovoj zbirci na koje smo izuzetno ponosni – dodala je diplomirana arheologinja i povjesničarka Ana Pavleković Žeruk.
O svojoj ljubavi prema kolekcionarstvu i nastajanju kolekcije progovorio je i Donald Josipović:
– Ljubav je krenula još od mladih dana. Imao sam sklonost skupljanju što stripova, klikera, sličica, a onda sam krenuo prikupljati antikvitete. Čak sam jedno vrijeme htio biti i arheolog, ali sam se ipak opredjelio za nastavak obiteljskog posla. Tijekom svoga rada susretao sam se s ljudima koji su bili u posjedu takvih predmeta koje su uglavnom crpili iz rijeke Save. Ja sam ih čistio, čuvao i tako je nastala moja zbirka. Želio sam je prezentirati našim sugrađanima i tako je nastala ova izložba – rekao je, između ostalog, Donald Josipović.
