Uprava šuma podružnica Nova Gradiška obilježila je Međunarodni dan šuma. Tom prigodom održana je konferencija za medije kako bi upoznali javnost s čime se bave kao šumarska struka, te da osvijeste važnost i vrijednost šuma za sve stanovnike našeg planeta. Na konferenciji su govorili upravitelj novogradiške Podružnice Uprave šuma, Hrvoje Žakić; rukovoditeljica Odjela za uređivanje šuma, Mirjana Engler; rukovoditelj odjela za ekologiju, Damir Jelić i revirnik u Šumariji Nova Gradiška Tomislav Kolodziej.
Nakon konferencije, novinari su posjetili i rasadnik Hrvatskih šuma u Cerniku. U obilazak ih je poveo voditelj RJ Rasadnik Cernik i predsjednik Hrvatskog šumarskog društva ogranak Nova Gradiška, Josip Kovačić, gdje ih je ujedno upoznao s aktivnostima u proizvodnji šumskih sadnica.
Prvi dan proljeća, 21. ožujka, ujedno se slavi i kao Međunarodni dan šuma. Prilika je to da osvijestimo važnost i vrijednost šuma za sve stanovnike našeg planeta. One su zaslužne za čisti zrak, čisto tlo i čiste vode, sprječavanje erozije i ublažavanje klimatskih ekstrema. Uz to, one su i prirodne energane – daju nam obnovljiv izvor energije, drvo. Pritom su dom mnogim živim bićima kojima, uz sve navedeno, daju i hranu i lijek.
Svake se godine naglasak pri obilježavanju Dana šuma stavi na određenu temu. Ovogodišnja je tema Šume i zdravlje, odnosno Zdrave šume za zdrave ljude. Opće je prihvaćena činjenica da su zdrave šume iznimno važne i za zdravlje ljudi, a osobito je to postalo uočljivo za vrijeme pandemije kad su ljudi pohrlili u šume. Šetnja šumom blagotvorno utječe i na fizičko i na psihičko zdravlje ljudi. Ono što je manje poznato je da su šume uslijed klimatskih promjena veoma ugrožene i da i njima treba pomoći da ostanu zdrave i vitalne.
Šumama treba posvetiti veliku pozornost jer su danas u svijetu ugrožene uslijed klimatskih promjena, požara, poremećenog režima voda, bakterija, gljivica, onečišćenja zraka, tla i voda, kiselih kiša i dr. Na svjetskoj razini, gubitak šuma nastavit će se zbog klimatskih promjena unatoč globalnim naporima za smanjenjem ispuštanja u atmosferu plinova s učinkom staklenika. Održivo gospodarene šume ne samo da i dalje ispunjavaju sve svoje općekorisne funkcije, nego proizvode dobra i usluge za cjeloviti održivi razvoj zajednica te podržavaju gospodarske aktivnosti koje stvaraju radna mjesta i poboljšavaju živote.
U Hrvatskoj se šume i šumska zemljišta prostiru na 49,3 % kopnene površine države. Od toga je 76 % u vlasništvu RH, a 24 % u vlasništvu privatnih šumoposjednika. Glavna odlika naših šuma je da su 95 % prirodne, za razliku od mnogih europskih i svjetskih koje su pretvorene u plantaže i monokulture.
Šumama i šumskim zemljištem u RH gospodari se održivo, šumarskim rječnikom – potrajno. na temelju Šumskogospodarskih osnova područja koje se donose na razdoblje od 10 godina. Osnovno je da se drvni resursi koriste u mjeri koja neće ugroziti njihov opstanak, i baš zbog toga u Hrvatskoj se godišnje siječe manje drva nego što prirasta. Na taj se način kontinuirano održava prirodna ravnoteža.
Hrast, bukva, grab, jela, smreka, crnika i bor, neke su od vrsta koje čine naše šume od istoka do krajnjega juga toliko raznolikima. Svaka vrsta i svako područje nose sa sobom zahtjeve za specifičnu brigu i način gospodarenja koji se razlikuju ovisno o podnebljima. No sve one imaju nešto zajedničko – šumara koji sa sobom nosi bogato iskustvo prethodnika stečeno u više od dva i pol stoljeća organiziranog šumarstva u Hrvatskoj, kao i pristup najnovijim tehnološkim dostignućima. Zato se prirodnim šumama Hrvatske dive Europljani, zato u našim šumama obitavaju brojne rijetke biljne vrste, zato u njima obitavaju sva tri velika europska predatora – smeđi medvjed, vuk i ris – i zato će generacije koje ostaju za nama i dalje uživati u svim blagodatima šume.
