Procjenjuje se da je 30 posto dijagnostičkih pregleda koji se obave u hrvatskim zdravstvenim ustanovama nepotrebno, što je s jedne strane velik gubitak, a s druge velik prostor za uštedu
Kako tih 30 posto maksimalno reducirati, odgovor ima Hrvatski liječnički zbor (HLZ), koji je krenuo u izradu i implementaciju kliničkih smjernica za dijagnostiku i liječenje najčešćih bolesti u Hrvatskoj. One bi trebale pridonijeti kvalitetnijem liječenju bolesnika i ostvariti uštede u zdravstvenom sustavu.
Riječ je o kratkim, jednoznačnim i u praksi primjenjivim uputama i algoritmima za liječenje kojima bi se, za početak, koristili primarno liječnici u području endokrinologije, dijabetologije, pulmologije, radiologije, onkologije i arterijske hipertenzije. One u konačnici određuju protokol prema kojemu liječnici definiraju dijagnoze te odgovaraju na pitanje postoji li potreba za dijagnostičkim pregledom/pretragom.
Zvuči jednostavno, a kada bi, u končanici, taj “protokol” i profunkcionirao, srezao bi izdatke u hrvatskom zdravstvu na više razina. Najočitije, smanjio bi se pritisak i trošak amortizacije skupe dijagnostičke opreme, s dodatnim bonusom – skraćivanjem lista čekanja. Bolesti koje je lakše (i jeftinije) liječiti u početnoj fazi bile bi ranije otkrivene, a izbjegli bi se i troškovi lažnih bolovanja te nepotrebnog korištenja terapija.
Željko Krznarić, dr. med., primarijus, specijalist interne medicine, gastroenterologije i hepatologije te predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora, objašnjava kako bi smjernice, uz uštedu, trebale donijeti i visok standard za rad s pacijentima.
Kliničke smjernice
– Kliničke smjernice svojevrsne su upute temeljene na znanstvenim dokazima koje pomažu liječnicima u svakodnevnom radu te se njima nastoji standardizirati i ujednačiti njihov rad. Izuzetno su važne za racionalno trošenje novca u zdravstvenom sustavu jer jasno propisuju kako bi svaki liječnik trebao postupati kod određene dijagnoze ili stanja. Time se dijelom mogu izbjeći nepotrebni pregledi i pretrage, kakvih u zdravstvu ima mnogo. Uloga kliničkih smjernica je da osiguraju veću dostupnost liječničkih usluga pacijentima, a pritom bi se ušteđena sredstva mogla investirati u daljnji razvoj zdravstvenog sustava. Naravno, smjernice su vodilja ili pomagalo, a profesionalni pristup liječnika i njegova stručnost ostaju temelj u dijagnostici i liječenju bolesnika – kaže Krznarić.
Hrvatski liječnički zbor je od 2004. godine izradio više od 70 smjernica, u pisanju kojih su sudjelovala brojna stručna društva HLZ-a, a posljednjih mjeseci surađuje i s National Institute for Health and Care Excellence (NICE-om) u pronalaženju adekvatnih rješenja.
– U dogovoru s Ministarstvom zdravstva Hrvatski liječnički zbor formirat će radne timove koji će na temelju naputaka NICE-a kreirati kratke, jasne i sažete smjernice, specifične za zdravstveni sustav Hrvatske. One trebaju biti koncizne. Poželjno je da su jednostavne, kratke i jasne kako bi se njima mogli koristiti ne samo kolege iz područja koja one dotiču nego i, primjerice, kolege iz primarne zdravstvene zaštite. To je i proces u kojem sudjeluju vrhunski stručnjaci iz područja kojima su smjernice namijenjene, kao kolege iz područja koja indirektno dotiču problematiku koja se istražuje.
Ujednačavanje rada
U izradu pojedinih smjernica uključuje se više stručnih društava HLZ-a, kao i predstavnici najrelevantnijih institucija, bilo da se radi o medicinskim fakultetima, kliničkim bolničkim centrima bilo o drugim institucijama unutar zdravstvenog sustava, koji svojom ekspertizom mogu donijeti novu kvalitetu. Novost je da se u izradu pojedinih smjernica uključuju i bolesničke udruge, odnosno njihovi predstavnici – objašnjava Krznarić te dodaje kako je za uspjeh modela smjernica najvažnija njihova implementacija.
– Nije dovoljno samo izraditi smjernice, koje će poslije pasti u zaborav i biti neprimjenjive, kao što je često bio slučaj. Adekvatnim modelom implementacije smjernice bi bile dostupne širem krugu liječnika, ali i drugim zdravstvenim djelatnicima koji su u neposrednom doticaju s pacijentima. Koji bi model implementacije bio najbolji za Hrvatsku, treba vidjeti s Ministarstvom zdravstva i HZZO-om. Možda bi dobro IT rješenje moglo biti jedna od opcija. Implementacija smjernica pomogla bi liječnicima u svakodnevnom radu te bi standardizirala i ujednačila rad svih liječnika u Hrvatskoj. Zadatak je svakako izazovan i prije svega dugotrajan proces. Ne može se očekivati da će se u, primjerice, idućih godinu dana izdati velik broj smjernica. Nije dovoljno samo iščitati metodologiju. Za ozbiljan pristup pisanju i korištenju smjernica ipak je nužan trening ljudi koji će biti zaduženi za izradu smjernica – zaključuje Krznarić.
Proces izrade kliničkih smjernica za dijagnostiku i liječenje najčešćih bolesti podupire i ministar zdravstva Milan Kujundžić, koji poručuje da će Ministarstvo pružiti maksimalnu potporu u izradi smjernica i algoritama, pa tako i mogućnošću da se njihova izrada financira iz EU fondova, s obzirom na to da je interes EU-a ujednačavanje dostupnosti zdravstvene usluge i kontrola zdravstvene potrošnje. “Suradnja s HLZ-om i drugim stručnim društvima već postoji, a kliničke smjernice trebale bi s jedne strane ubrzati vrijeme do postavljanja dijagnoze, a s druge strane uspostaviti bolju kontrolu nad potrošnjom lijekova u kliničkoj praksi”, kaže ministar.
Izvor: sbplus
