Udruga Studio B početkom lipnja 2020. godine započela je provedbu projekta pod nazivom “Mladi mogu drugačije”. Partneri u provedbi projekta su Centar za socijalnu skrb Nova Gradiška i Udruga za integraciju glazbene kulture mladih „Starci 2001“. Projekt traje do 31. svibnja 2021. Opći cilj projekta je smanjenje pojavnih oblika nasilja među mladima, povećanje međusektorske suradnje i promoviranje korištenje neformalnog učenja kao uspješnog alata mirovne edukacije na specifičnom geografskom području Brodsko-posavske županije.
Istraživanjem je obuhvaćeno ukupno 160 mladih, od čega 75 muških i 85 ženskih ispitanika_ca s područja cijele županije.
Prema rezultatima našeg istraživanja 56% učenika_ica smatra da postoji nasilje među mladima u zajednici i to najviše verbalnog nasilje (31.59%), a nakon njega slijede socijalno nasilje (25.65%) i psihološko nasilje (18.59%). Učenici_ice smatraju da najmanje ima fizičkog nasilja (7.43%). Isto tako, učenici_učenice smatraju da su najčešće žrtve nasilja osobe različitih karakteristika od većine (67%). Žrtvom nasilja je bilo 42-56% učenika_ica ovisno o pitanjima. U posljednjih 6 mjeseci 42 učenika_ice je bilo izloženo nasilju. Njih čak 10 je bilo izloženo nasilju 4 ili više puta! 41% učenika_ica je doživjelo nasilje u školi – od strane kolege iz razreda, učenika iz škole ili čak profesora. Dio učenika_ica je nasilje doživjelo u obitelji ili od strane prijatelja. Važno je naglasiti da 26% učenika_ica je bilo i žrtva nasilja, ali i vršitelj nasilja.
– “Želimo naglasiti da ne postoji malo i veliko nasilje. Svaki oblik nasilja je jednako važan i jednak problem za žrtve i zajednicu. Svim učenicima savjetujemo da o doživljenom nasilju razgovaraju. Razgovarati mogu s članovima obitelji, ali i s profesorima, stručnom službom u školi jer svaki problem ima rješenje!”- naglasila je Nikolina Jureković voditeljica projekta Mladi mogu drugačije.
Pohvalan podatak je da velika većina učenika 94% zna da nasilje ostavlja posljedice i znaju koje su to posljedice.
Nasilje se preselilo na internet, društvene mreže su opasne i problem su za žrtve i zajednicu.
-” Fizičko nasilje je vidljivo, uvijek netko vidi nasilje posebice u manjim sredinama, uvijek će netko reći roditeljima ukoliko dijete ne želi, no virtualno nasilje je teško prepoznati. Kada su starije generacije došle na Instagram mladi su prešli na Tik Tok, roditelji ne razumiju kako to funkcionira. Ako imaju zdrave odnose u obitelji to se da riješiti, no ako su odnosi narušeni dijete se povlači u sebe i postaje žrtva nasilja. Roditelji moraju primjenjivati asertivnu komunikaciju, najgore je ispitivati dijete kao na policiji, ne treba ga ispitivati jel mu netko piše i što, zahtjevati mobitel na provjeru.. Kontinuiranom izgradnjom odnosa možemo očekivati da se dijete obrati i potraži pomoć. Određene stranice treba zabraniti ili staviti pod roditeljsku zabranu. Govor mržnje koji se uputi na internetu je jednak izgovorenom govoru mržnje na ulici. Velika je uloga i prosvjetnih djelatnika, treba svakoj generaciji dokazati kako je govor mržnje u bilo kojem obliku neprihvatljiv,” – naglašava Jureković.