PIRLS istraživanje ispituje čitalačku pismenost kod učenika četvrtih i petih razreda osnovne škole, a u njemu su uz 56 drugih zemalja sudjelovali i učenici iz Hrvatske. Na svjetskoj rang listi zauzeli su visoko sedmo mjesto. Ako se gledaju rezultati samo na razini Europe, hrvatski učenici su drugi. Ispred njih je samo Irska, a detaljni rezultati predstavljeni su u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
‘Mislim da do sada nismo ni u jednom međunarodnom vrednovanju imali ovako dobar rezultat’, rekao je Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja na predstavljanju rezultata PIRLS ispitivanja čitalačke pismenosti kod učenika četvrtih i petih razreda osnovne škole. Rezultati su pokazali kako su hrvatski učenici sedmi na svijetu po pitanju čitalačke pismenosti, a ako se gleda na razini Europe zauzimaju drugo mjesto te je ispred njih samo Irska.
– Učenici u Hrvatskoj postigli su 557 bodova te se nalaze na 7. mjestu od 57 zemalja sudionica PIRLS 2021 istraživanja. To znači da su naši učenici 2021. godine postigli iznadprosječne rezultate u čitanju, jednako kao i 2011. godine kada je provedeno prvo PIRLS istraživanje u Hrvatskoj kada su u prosjeku imali 553 boda, rekao je Filipović.
U periodu od deset godina ukupan rezultat hrvatskih učenika povećao se za četiri boda, što je relativno mala razlika da bi se moglo govoriti o uzlaznome trendu u postignućima u čitanju. U Hrvatskoj je u ovom istraživanju sudjelovalo ukupno 3.937 učenika četvrtih i petih razreda te njihovi roditelja, 259 učitelja i 154 ravnatelja osnovnih škola.
‘U Hrvatskoj svi su roditelji izjavili da provode aktivnosti rane čitalačke pismenosti kod kuće’
Istraživanjem PIRLS se, uz procjenu postignuća učenika u čitanju, prikupljaju opsežne informacije o kontekstualnim čimbenicima u školi i kućanstvima koji su povezani s učenjem i postignućima učenika. Četiri su kategorije koje se ispituju u sklopu procesa razumijevanja ili kognitivne domene s različitim udjelima u ispitivanju: prisjećanje i pronalaženje izričito navedenih informacija, neposredno zaključivanje, tumačenje i povezivanje ideja i informacija te procjenjivanje i prosuđivanje sadržaja i tekstnih elemenata.
– Primjenjuju se i upitnici za učenike, učitelje, ravnatelje škola i roditelje kako bi se prikupile informacije o kontekstu učenja. U PIRLS 2021. istraživanju ukupno je sudjelovalo oko 400.000 učenika iz cijelog svijeta. Upitnike je popunilo oko 380.000 roditelja, 20.000 učitelja i 13.000 ravnatelja škola. U Hrvatskoj svi su roditelji izjavili da provode aktivnosti rane čitalačke pismenosti kod kuće, a između skupina koje to rade ‘često’ i ‘ponekad’ zabilježena je razlika od 26 bodova u postignućima u čitanju u korist onih koji to rade često, navode iz NCVVO-a.
Pokazalo se i da na čitalačku pismenost učenika utječe i njihov socioekonomski status. Tako učenici koji dolaze iz kućanstava boljega socioekonomskog statusa postižu statistički značajno više rezultate u čitanju od onih u nepovoljnijem socioekonomskom položaju.
– Diljem svijeta više rezultate u čitanju postižu učenici koji iskazuju veći interes, sklonost i veće samopouzdanje u čitanju. Ipak, značajno manji broj učenika u Hrvatskoj, tek 23 posto, jako voli čitati u odnosu na rezultat svih zemalja sudionica istraživanja PIRLS prema kojemu 42 posto učenika jako voli čitati, tvrde u NCVVO-u.
U istraživanju postoje četiri međunarodne referentne razine postignuća: niska ili osnovna za koju je potrebno imati najmanje 400 bodova, zatim srednja s najmanje 475 bodova, visoka s najmanje 550 bodova i napredna s najmanje 625 bodova. Ukupno, za sve zemlje sudionice, 94 posto učenika postiglo je rezultate na osnovnoj, 75 posto na srednjoj, 36 posto na visokoj i 7 posto na naprednoj međunarodnoj razini.
Djevojčice postigle bolje rezultate od dječaka
U odnosu na PIRLS rezultate iz 2011. godine, udio hrvatskih učenika na naprednoj razini povećao se za četiri posto, dok se na ostalim trima razinama neznatno smanjio za jedan do dva posto.
