Obitelj Hoborka poznata je novogradiška obitelj i ime koje je postalo sinonim za dobro i kvalitetno vino koje svakim danom postaje sve poznatije. O njihovoj kvaliteti i proizvodnji brine se naš sugrađanin Siniša Hoborka koji se više od dvadeset godina bavi vinogradarstvom. I ove godine sreli smo ga na Slavči, na svečanosti obilježavanja blagdana svetog Vinka i blagoslova vinograda. Rado je podijelio s nama svoju poduzetnička iskustva:
– Drago mi je da se tradicija nastavila i da smo se i ove godine okupili na ovoj našoj prekrasnoj Slavči. Lijepo je vidjeti danas na Slavči i dosta mladih, što je zalog da će se ova tradicija nastaviti. Što trenutno radim?!
Radimo, svake godine se proširujemo i nastojimo ići u korak s tržištem. Najbolji je pokazatelj prodaja. Svake godine povećavam količine i uglavnom sve prodam na lokalnom tržištu, nešto malo na moru. Namjera mi je proširiti podrum jer tržište diktira uvjete i ja se tome nastojim maksimalno prilagoditi. Trenutno imam oko 11 tisuća trsova na dva hektara zemlje, ali još dokupljujem grožđe i godišnje proizvedem oko 20 tisuća litara vina.
Po struci sam inženjer voćarstva i vinogradarstva. Završio sam višu školu u Požegi gdje sam dobio, zaista, dragocjena saznanja, stoga bih preporučio svim mladim ljudima koji se žele baviti time da se ovdje školuju jer se u ovoj ustanovi, kroz praksu i kvalitetne profesore puno toga može naučiti.
Vinograd je specifičan i znanja su itekako potrebna. Škola nam daje osnovu, ali svakim danom se učimo. U vinogradarstvu sam „službeno” 21 godinu, ali mogu reći da sam cijeli svoj život proveo u vinogradu. Nisam požalio. Bilo je teških godina, ali dogode se godine kao što je bila ova i onda je to neprocjenjiv osjećaj.
Država je od početka imala „sluha” za nas vinogradare
– Berba je bila fantastična, možda najbolja od kako se bavim vinogradarstvom. Vina su mi vrhunska, prodaja ide dobro. Ako mi je ponekad i teško, sjetim se kako mi je nekada bilo i onda je to neprocjenjiv osjećaj. Država je od početka mog bavljenja vinogradarstvom imala sluha za nas manje, ali i veće vinogradare. U posljednje vrijeme kroz fondove Europske unije koji subvencioniraju dio troškova uspjeli smo realizirati dosta sredstava. Prošlu godinu kroz „Vinsku omotnicu” nabavio sam modernu opremu za punjenje vina, povećao kapacitet podruma. Nove mjere za ruralni razvoj postoje i nastojat ću ih iskoristiti.
Kakva je razlika između kontinentalnih i morskih vina? Stranci koji dolaze na ljetovanje, Austrijanci i Nijemci posebno vole naša kontinentalna vina, graševinu i frankovku stoga želim proširiti proizvodnju i na more.
Količine koje proizvodim zasada su dovoljne za lokalno tržište, stoga mi je namjera proširiti proizvodnju i ići dalje. Proizvesti dovoljne količine vina koje će se naći na stolovima i na našoj obali.
Optimizma ne nedostaje, snage, volje i znanja imamo, stoga se nadam da će jedan od moje trojice sinova, jednoga dana, nastaviti mojim putem – kaže Siniša Hoborka.
