Prema podacima Hrvatske Turističke zajednice, temeljenim na onim svjetskim, kulturni turizam je grana turizma koja posljednjih godina, uz onaj ruralni, bilježi najznačajniji rast. Jer, suvremenim nomadima, turistima s dubokim džepom i isto takvim obrazovanjem, za dobar provod i nezaboravan godišnji odmor, treba puno više od sunca, mora, pijeska i soli u kosi. Upravo stoga, svoj dio kolača u kulturnom turizmu traži sve više destinacija, uključujući i one koje kulture baš i nemaju. Uz onu čuvenu “mala zemlja za veliki odmor”, prema kojoj smo, bez lažne skromnosti, kao stvoreni za turizam, a istovremeno, još uvijek relativna egzotika ostatku svijeta, u prilog nam definitivno ide i iznimno bogato kulturno naslijeđe. Jer, gdje god da zagrebeš, kod nas ćeš, čini se, pronaći povijest, kulturu i dokaz civilizacije.
Glavni grad županije toga postaje sve svjesniji. Od mega projekta revitalizacije brodske Tvrđave, koji će, u godinama koje dolaze, nadam se, tek pokazati pravi turističko-kulturno-povijesni potencijal, preko neki dan otvorenog u svijetu jedinstvenog muzeja tambure, do iznimnog kulturnog događaja najavljenog za mjesec travanj, koji već sada ima kvalifikaciju međunarodnog i koji je, zapravo i povod ovog članka.
2013.godina je godina 100.obljetnice izlaska romana na kojemu su odrastale generacije, romana čiji je junak, zapisa jedan kritičar, općeprihvaćen junak djetinjstva hrvatske nacije. Roman je to o čudnovatom putovanju lika ” malenog kao lakat, veselog kao ptica, hrabrog kao Kraljević Marko, mudrog kao knjiga, dobrog kao sunce”, šegrta Hlapića. Davne 1913. iz pera našeg Andersena, velike Ivane Brlić Mažuranić, nastade roman “Čudnovate zgode šegrta Hlapića”, prepun avantura o nezaboravnom životnom putovanju ispunjenom zlom, ali i dobrotom, mudrošću, hrabrošću, putovanju koje, kao u svakoj pravoj bajci, ali i životu, živimo li ga na pravi način, završava s “happy endom”. Od te 1913.do danas, stoljeće kasnije,”Čudnovate zgode šegrta Hlapića” doživjele su više od stotinu domaćih i inozemnih izdanja, što ih čini najviše objavljivanim hrvatskim dječjim romanom, a vjerojatno i hrvatskim romanom, uopće. Hlapića se čitalo i čita čak i na perzijskom, bengalskom, vijetnamskom, japanskom, kineskom jeziku, te esperantu, a svako novo domaće izdanje, gotovo poput hrvatskog “Gospodara prstenova” svjedoči o bezvremenosti ideje, privlačnosti, čaroliji i čudesnosti, kao i ljepoti bajke, koja, na svu sreću, unatoč svoj tehnologiji, oduševljava i neke nove klince. Jer, magija Hlapića, njegovog svijeta i stila pisanja Ivane Brlić Mažuranić je, kako davno reče Antun Gustav Matoš ” u tome što ga ne gledamo i ne osjećamo svojim, već djetinijim očima i dušom djeteta. Ono što je, možda manje poznato, iako tako ne bi trebalo biti, je i činjenica kako je Ivani Brlić Mažuranić priča o malom šegrtu, majstoru Mrkonji, Giti i ostaloj živopisnoj družini, donijela i ulazak u krug kandidata za Nobelovu nagradu za književnost.
Zbog svega toga, 100.rođendan Šegrta Hlapića bit će proslavljen na dostojan način ( slično kao što je i svoj 100-ti proslavio Bilbo Baggins ), nizom znanstvenih i kulturnih događanja koja će se odvijati tijekom cijele godine, i u kojima će, diljem Hrvatske, sudjelovati brojni partneri, knjižničari, istraživači, znanstvenici, književnici, učitelji, odgojitelji, studenti, roditelji, kulturni djelatnici, muzejski kustosi, antikvari, novinari, sakupljači zbirki, i naravno oni zbog kojih bajke nastaju, čitatelji-djeca školske i predškolske dobi.
Središnji dio rođendanskog slavlja bit će Međunarodna znanstvena konferencija ” Od čudnovatog do čudesnog”, pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Ive Josipovića, zakazana za mjesec travanj ( od 18.do 20.travnja ), u Ivaninom Slavonskom Brodu. Konferencija čiji su organizatori Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti, Društvo hrvatskih književnika, Grad Slavonski Brod, te gradski ogranak Matice Hrvatske, bavit će se raznim temama- književno-povijesnim i kulturološkim aspektom romana, kao i životom, opusom i društvenim kontekstom doba u kojemu je Hlapić nastao. Najzanimljiviji dio rođendanske proslave bit će premijera igranog bajkovitog filma ceste “Šegrt Hlapić”, u režiji Silvija Petranovića ( još jedna lokal-patriotska nota, mladi Petranović sin je velikog slikara Tomislava Petranovića Rvata ). Zbog svega toga, u mjesecu travnju svakako valja biti u Slavonskom Brodu, i do tada, još jednom, nakon dugo, dugo godina, kako kaže i sama Ivana u prologu romana, sjesti na prag i pročitati “Čudnovate zgode Šegrta Hlapića”.
Uz nadu, kako će ovom obljetnicom i manifestacijom, Slavonski Brod, istinski zaživjeti kao grad bajke. A, onda, kao u “Pričama iz davnine ” zavrtjeti potom i priču o potencijalima kulturnog turizma, kojoj će se , možda pridružiti i Nova Gradiška, svojim velikim ljudima i imenima koje čuva povijest. Jer, što ne bi, uz vinske ceste, imali, recimo i ceste bajki, aleje pjesnika ili nešto slično?
Povijesnog materijala, itekako imamo.
Autor: Simonida Tarbuk
