Uskrsni je ponedjeljak. Uskrs je najveći i najstariji kršćanski blagdan, slavi se glavni događaj kršćanstva, Isusovo uskrsnuće, pobjeda nad smrti.
Uz Uskrs se vežu i mnogi običaji, simboli i tradicije, a neke vam donosimo u nastavku teksta.
Blagoslov jela
Običaj koji u Hrvatskoj postoji već stoljećima je blagoslov jela i košarice. Pučki se kaže da se jelo nosi na posvetu, stoga u nekim krajevima za posvećeno jelo kažu i svetenje.
Na Veliku subotu ili rano ujutro u nedjelju na sam blagdan Uskrsa, ljudi nose košarice s hranom na blagoslov. Tradicionalno u košarici za blagoslov nosi se šunka, kulen, kuhana jaja, luk, hren i kruh. U nekim krajevima ljudi na blagoslov znaju nositi i crno vino, sol, a netko ubaci i malo rakije. Blagoslovljeno jelo je prvo jelo koje na Uskrs obitelji blaguju.
Iz strahopoštovanja i pijeteta blagoslovljena hrana ne smije se bacati i treba se pojesti sva. Naši stari su imali običaj da se 3 dana ujutro zajednički jede “svetenje” kako bi pojeli sve ono što je blagoslovljeno. Mrvice od blagoslovljene hrane bacali su u vatru da izgore, kako ne bi završile u smeću ili na podu pa da se po njima gazi.
Zec i bojana jaja kao simboli
Uskrs je proljetni blagdan, blagdan kada se buđenje prirode iz zimskog sna, iz sivila, vidi posvuda. Dani su duži i topliji, a život se vraća posvuda u prirodi. Ta se poveznica vidi i u jajetu, koje je oduvijek bilo simbol novoga života. Zeko je simbol brzog razmnožavanja i iz jajeta i od zeke rađa se novi život.
Zašto bojimo jaja za Uskrs? Etnolozi kažu da su Turci donijeli u Europu običaj bojanja jaja. Međutim izvorni običaji najvjerojatnije dolaze od Rusa. U počecima jaja su se bojala isključivo crvenom bojom da bi se zaštitilo od sotone, a bojala su se za vrijeme kuhanja tako što u vodu ubacimo ljusku od luka. Upravo ta crvena boja u kršćanstvu simbolizira mučeništvo.
Jedan od razloga u bojanju jaja je kao što se priroda kiti zelenilom i cvijećem, tako se u čovjeku budi želja da jaje koje gleda svaki dan, baš za Uskrs ukrasi i uljepša.
U novije vrijeme raširile su se i brojne tehnike bojanja i ukrašavanje jaja, a na neki način tehnika bojanja jaja postala je mala umjetnost.
Takva obojena i ukrašena jaja darivana su, a darivanje je uvijek nosilo posebnu simboliku – tako bi momak darivao djevojku, baka svoju unučad ili majka svoju djecu. Na pisanicama su nerijetko napisane prigodne poruke.
“Tucanje” jajima
Osim darivanja, jedan od običaja je i tucanje jaja i posebno je popularan među djecom. Nezaobilazna je to igra čije je podrijetlo teško odrediti. Neki simboliku ove igre vide u Isusovom grobu. Naime, prema evanđeljima, kada su se žene zaputile pomazati Isusovo tijelo, našle su prazan grob i kamen odvaljen s njega. Upravo se taj odvaljen i raspuknut kamen povezuje s napuknutim jajetom u tucanju.
Taj se običaj još naziva i “borba jajima”, jer jedan “borac” izaziva drugog te se oni “tucaju jajima” sve dok nekome ne pukne ljuska. Pobjednik je onaj čija je ljuska najmanje oštećena. U nekim se krajevima prema pucanju ljuske određivalo i hoće li biti plodna godina.
