Crveni luk jedna je od kultura koja se može saditi u jesen, a za berbu prispjeva u proljeće kao mladi luk, odnosno u ljeto kao glavice koje se ne mogu održati duži period, kao onaj koji je posađen u proljeće.
Za uzgoj luka u jesenskoj sadnji treba izabrati duboka, dobro propusna tla laganijeg mehaničkog sastava koja su bogata organskim tvarima. Teška, za vodu slabo propusna tla nepovoljna su jer tijekom zime zbog slabe dreniranosti na njima može duže ili kraće vrijeme stajati voda i uništiti usjev.
Na istoj površini luk ne bi trebalo uzgajati barem tri godine
Crveni je luk osjetljiv na kiselost tla. Preporuča se tlo blago kisele do neutralne reakcije pH vrijednosti 6 – 7. Obvezno se uzgaja u plodoredu i uglavnom dolazi iza kultura koje su gnojene stajskim gnojem kao što su kupus, rajčica, krastavci i paprika. Na istoj površini luk ne bi trebalo uzgajati barem tri godine.
Osnovna obrada tla za jesensku sadnju luka treba se obaviti odmah nakon skidanja pretkultura. Prilikom obrade u zemlju dodajte organsko gnojivo kao što je glistinac, humus ili peletirano gnojivo. Ako nemate dovoljno glistinca ili humusa da biste “pokrili” čitavo zemljište za luk, stavljajte ga u roviće i direktno u njega sadite luk.
Optimalno vrijeme jesenske sadnje luka je druga polovica listopada. Sadnjom u ovom periodu do ulaska u zimu biljke će se uspjeti dobro ukorijeniti i pripremiti za prezimljenje. Preranom sadnjom biljke mogu u zimu ući prerazvijene čime im se sposobnost prezimljenja jako smanjuje, a kasnom sadnjom nedovoljno će se ukorijeniti pa ih zimske golomrazice puno lakše oštećuju.
Na pripremljene gredice lučice luka se sade u redove razmaka 25 – 30 cm. Razmak posađenih lučica u redu treba biti 8 – 10 cm. Sade se po veličini ujednačene lučice promjera 1.5 – 2 cm. Za proizvodnju se koriste neproklijale lučice, a sadnja se obavlja na dubinu 3 – 4 cm.
Jednim kilogramom srednje krupnih lučica moguće je zasaditi površinu 12 – 15 m2.
Najčešći sortimenti
Od sorti luka žute boje ovojnih listova jesenskom sadnjom iz lučica se najviše uzgaja sorta Holandski žuti i hibrid Centurion, od crvenog luka sorta Red baron, a od češnjaka Majski srebrenac.
Holandski žuti je sorta luka plosnatih glavica žuto smeđih vanjskih ovojnih listova. Glavice su dosta čvrste s dobro zatvorenim vrhom. Relativno su krupne s prosječnom masom 80 – 90 grama. Unutrašnjost glavice je bijela i umjerene je ljutine.
Centurion F1 je srednje rani hibrid okruglasto plosnatih lukovica žutosmeđih ovojnih listova dobre čvrstoće. Unutrašnjost lukovice je žućkasto bijela, a okus je blago ljut. Sadržaj suhe tvari je oko 12%. Dobre je skladišne sposobnosti.
Red baron je kasna sorta ljubičastih ovojnih listova. Lukovice su okruglastog oblika, visine 6 -7 cm i promjera 7 – 8 cm. Blago ljutog je okusa, čvrstih ovojnih listova i sadržaja suhe tvari oko 12%. Pravilno uskladišten, dobro se čuva kroz duži period.
Majski srebrenac je rana sorta okruglasto plosnatih glavica prosječne težine oko 50 g. Glavice su obavijene bijelim ovojnim listovima. Unutrašnjost glavice je bijele boje, a okus je slatkast. Namijenjen je prvenstveno za ranu proljetnu potrošnju u svježem stanju.
Izvor/Foto: Agroklub/Deposithphotos/zlaja
