Po prvi puta u Gradskom muzeju Nova Gradiška, Arheološki muzej Zadar predstavlja izložbe “Religije kamenog doba” i “U temeljima grada”. Goste je predstavila ravnateljica muzeja Marija Mihaljević, a izložbu otvorila zamjenica gradonačelnika Ivana Trupina.
Religiozan način mišljenja prisutan je jako dugo i on je jedan od fenomena po kojem se čovjek razlikuje od ostalih zemaljskih bića. Svrha izložbe „Religije kamenog doba“ traganje je za njegovim prapočetcima, odnosno ranim manifestacijama simbolike i religije. Stoga se donosi izbor materijalnih dokaza takvog ponašanja u paleolitiku ili starijem kamenom dobu, mezolitiku ili srednjem kamenom dobu te neolitiku ili mlađem kamenom dobu, koji zajedno pokrivaju golem vremenski raspon od približno 3,3 milijuna godina do šest tisuća godina prije sadašnjosti.
Na 15 izložbenih plakata kronološki su predstavljene teme koje obrađuju pojavu simbolike i religioznih poimanja izraženu putem antropomorfne i zoomorfne paleolitičke i neolitičke plastike, paleolitičkog stijenskog slikarstva i razrađenih ukopnih praksi obaju razdoblja.
Autori stručne koncepcije i postava izložbe su Natalija Čondić, Morana Vuković i Ivor Karavanić.
U vitrinama se može vidjeti reprezentativna arheološka građa koju vežemo uz religijski život i ritualno ponašanje zajednica kamenoga doba.
Za razdoblje paleolitika to su kopije svjetski poznatih primjeraka figurativne umjetnosti, ali i drugih predmeta vezanih uz razvoj ljudskih zajednica ili obavljanje kulta, dok mlađe kameno doba predstavljaju vrijedni nalazi dalmatinskog neolitika iz zbirke Arheološkog muzeja Zadar.
“Svrha izložbe Religije kamenog doba traganje je za njegovim prapočetcima, odnosno ranim manifestacijama simbolike i religije, pa se donosi izbor materijalnih dokaza takvog ponašanja u paleolitiku ili starijem kamenom dobu, mezolitiku ili srednjem kamenom dobu te neolitiku ili mlađem kamenom dobu, koji zajedno pokrivaju golem vremenski raspon od približno 3,3 milijuna godina do šest tisuća godina prije sadašnjosti,” – napominju autori izložbe.
S obzirom na to da su prapočetci religije udaljeni desetcima tisuća godina od povijesnih pisanih izvora izložba se fokusira na proučavanje arheoloških i paleoantropoloških nalaza koji potječu s brojnih lokaliteta.
Živeći u neprekinutom kontinuitetu najmanje tri tisuće godina, grad Zadar je i dalje privlačan kao urbani centar i mjesto za život. U takvom gradu neminovne su promjene, a sve one nose i potrebu za iskopima i novim izgradnjama. Svaki pogled u temelje grada otkriva nešto od njegove bogate prošlosti, a najstariji ostaci, oni iz željeznoga doba, donose saznanja o početku života grada. Ovom izložbom prikazuju se Jadran i Zadar u 1. tisućljeću prije nove ere. Izložbom U temeljima Grada iz arheoloških slojeva liburnskoga Zadra, arheološka građa razotkriva dio svakodnevnog života zadarskih Liburna.
Zbog tisućljetnog kontinuiteta života na poluotoku i dugog niza različitih građevinskih intervencija, s površine su nestali jasno vidljivi materijalni tragovi željeznodobnoga naselja. Ono je, ipak, ostalo sačuvano unutar arheoloških slojeva u temeljima današnjega grada. Ti slojevi sadrže pokretnu i nepokretnu materijalnu kulturu čije proučavanje predstavlja temeljni alat za rekonstruiranje načina života zadarskih Liburna.
Izložbu čini 17 plakata dim. 200 x 100 cm s tekstovima i fotografijama te izložbene vitrine u kojima je prezentirana liburnska materijalna kultura (keramika, nakit) te keramički materijal koji je uvožen kontinuirano na ove prostore još od 8. pa do 1. stoljeća pr.n.e. s matičnog grčkog područja te iz južne Italije. Luksuznost i jedinstvenost ovih predmeta, poput vještih slikarija iz pera grčkog slikara Aristofana s kraja 5.st.pr.n.e., daju još veću čar izložbi i razotkrivaju fini ukus Liburna. Izložbu prati bogato ilustrirani dvojezični (hrvatsko-engleski) katalog, te deplijan na engleskom jeziku koji sadrži skraćene tekstove tema s izložbenih plakata.
