Građani su uvjereni da će članstvo u EU-u pomoći oporavku Hrvatske od posljedica pandemije, pokazuje istraživanje Europskog parlamenta.
- 78 % ispitanika u Hrvatskoj kaže kako EU članstvo donosi koristi državi, a 74 % da će oporavak biti brži zahvaljujući EU-u
- 63 % ispitanika želi da Europski parlament ima važniju ulogu u budućnosti
Pandemija je osnažila uvjerenje građana da Europska unija može razviti učinkovita rješenja za borbu protiv virusa COVID-19 i njegovih posljedica. Tri od četiri ispitanika (72 %) vjeruje da će uz pomoć europskog plana oporavka gospodarstvo njihove države brže stati na noge i othrvati se negativnim posljedicama pandemije koronavirusa. U Hrvatskoj je ta brojka još veća i iznosi 74 %. Velika većina ispitanika u Hrvatskoj (78 %) također kaže kako EU članstvo donosi koristi državi, prvenstveno zbog novih mogućnosti za rad (55 %), doprinosa gospodarskom rastu (34 %) te rastu standarda (31 %).
Kad je riječ o broju EU građana koji imaju pozitivna stajališta o Europskoj uniji, posljednje istraživanje koje je za Europski parlament provela agencija Kantar u razdoblju između studenog i prosinca 2020. godine, otkriva povećanje od 10 postotnih bodova (50 %) u odnosu na jesen 2019. godine. Na razini EU-a 66 % ispitanika u ovom posljednjem istraživanju optimistično je kad je riječ o budućnosti Europske unije, dok u Hrvatskoj taj udio iznosi čak 73 %.
No, individualne prognoze ostaju pesimistične zbog trajanja pandemije: 53 % ispitanika vjeruje da će za godinu dana gospodarska situacija u njihovim državama biti lošija. Samo jedan od pet ispitanika (21 %) smatra da će se u idućoj godini nacionalna gospodarska situacija poboljšati. U Hrvatskoj bolju godinu za domaće gospodarstvo očekuje 15 % ispitanika, a goru 54 %. Više od polovice ispitanika u EU-u (52 %) smatra da će za godinu dana uvjeti života za njih osobno ostati nepromijenjeni u odnosu na trenutačne. Četvrtina ispitanika (24 %) vjeruje da će se pogoršati, a 21 % da će biti bolji.
Vjerojatno vođeni takvim očekivanim posljedicama, građani izdvajaju i novi politički prioritet za Europski parlament pa tako 48 % njih kaže da bi borba protiv siromaštva i društvenih nejednakosti trebala biti glavna zadaća za zastupnike. Tako razmišljaju ispitanici u svim EU članicama, osim u Finskoj, Češkoj, Danskoj i Švedskoj, gdje je na prvom mjestu borba protiv terorizma i organiziranog kriminala. Na razini EU-a, ovo je prioritet za 35 % ispitanika, a slijede mjere za kvalitetno obrazovanje (33 %) i zaštita okoliša (32 %). U Hrvatskoj, nakon borbe protiv društvenih nejednakosti (56 %), građani kao prioritete rada Parlamenta izdvajaju mjere za postizanje pune zaposlenosti (44 %), a na trećem je mjestu s 33 % poboljšanje pristupa kvalitetnom obrazovanju.
Došlo je do promjene i u rangiranju temeljnih vrijednosti koje bi Europski parlament trebao braniti. Na vrhu i dalje ostaju zaštita ljudskih prava diljem svijeta (51 %) te borba za ravnopravnost između muškaraca i žena (42 %). Međutim, porastao je broj ispitanika koji su se izjasnili za jačanje solidarnosti između država članica pa je ta vrijednost s 41 % na trećem mjestu u EU-u, a s 44 % na drugom mjestu u Hrvatskoj. Prije godinu dana, za solidarnost kao temeljnu vrijednost koju Parlament treba braniti izjasnilo se 33 % EU ispitanika.
Pandemija i drugi globalni izazovi kao što su klimatske promjene idu u prilog poziva građana na ključnu reformu EU-a. 63 % ispitanika želi da Europski parlament ima važniju ulogu u budućnosti, što je porast od 5 postotnih bodova u odnosu na jesen 2019. U posljednjem istraživanju više je građana koji imaju pozitivnu predodžbu o EU-u, ali raste i broj onih koji pozivaju na promjene. Samo 27 % ispitanika i na razini Unije i u Hrvatskoj podržava EU na način na koji sada funkcionira, dok njih 44 % u Uniji, te 39 % u Hrvatskoj kaže da „prilično podržava EU“ , ali želi reforme. Dodatno, 22 % ispitanika je „prilično skeptično, ali spremno promijeniti mišljenje dođe li do radikalne reforme“. U Hrvatskoj je to 26 %.
Predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli je izjavio: „Poruka ovog istraživanje je jasna: europski građani podupiru Europsku uniju i smatraju da je ona pravo mjesto na kojem se trebaju tražiti rješenja ove krize. Ali jasno je i da građani žele reformu EU-a i stoga trebamo čim prije pokrenuti proces Konferencije o budućnosti Europe.“
Istraživanje je dostupno ovdje:
https://www.europarl.europa.eu/at-your-service/en/be-heard/eurobarometer/parlemeter-2020
