„Aktualni sat” danas održane 18. sjednice Gradskog vijeća Grada Nova Gradiška gradski su vijećnici iskoristili kako bi postavili pitanja iz sfere svakodnevnog funkcioniranja grada i gradske vlasti. Iako gradski vijećnici na sjednicama Gradskog vijeća donose značajne odluke važne za funkcioniranje Grada kao jedinice lokalne samouprave i komunalnu uređenost grada, te zadovoljavanje svakodnevnih potreba građana, aktualni sat je redovito za Novogradiščane najzanimljiviji dio sjednica, pa je tako bilo i danas.
Pod predsjedanjem predsjednice Dinke Matijević, iz pitanja vijećnika vladajuće većine i oporbe, a odgovora gradonačelnika Vinka Grgića moglo se saznati dosta za građane zanimljivih informacija.
Aktualni je sat „otvorio” HDZ-ov vijećnik Davorin Slišurić postavivši više nego aktualno pitanje ukidanja prireza porezu na dohodak te uvođenja, po njemu, relativno visokih novih poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak na području grada Nove Gradiške. Naime, nakon što je Vlada ukinula prirez, a gradovima i općinama prepustila odluku hoće li manjak proračunskih prihoda koji će im zbog toga nastati od 1. siječnja iduće godine nadoknaditi povećanjem poreza na dohodak, jedinice lokalne samouprave su morale odlučiti hoće li stope poreza na dohodak zadržati na dosadašnjoj razini – 20% i 30% ili će ih mijenjati.
Po novom prijedlogu aktualne gradske vlasti, niža porezna stopa godišnjeg poreza na dohodak za porezne obveznike na području grada iznosit će 22 posto, a viša porezna stopa 33 posto. Zanimalo ga je, je li moguće odluku revidirati, smanjiti poreznu stopu ili pronaći novi izvor financiranja kako bi se supstituirali gubici:
– Svjedoci smo da određeni broj gradova, poput Požege, Novske, Pleternice, smanjuje ili ostavlja na istoj razini porez na dohodak, međutim grad Nova Gradiška uvodi relativno visoke stope. Podsjetimo da smo imali najvišu stopu prireza od 12 posto. Postoji li mogućnost da gradonačelnik kao predlagatelj još jednom preispita prijedlog ove odluke i da se ove stope ako ne ukinu, onda smanje? Činjenica je da će navedeni gradovi koji su donijeli takve odluke i dalje nastaviti s izgradnjom komunalne i društvene infrastrukture i svim drugim projektima – upitao je vijećnik Slišurić.
Odgovorio mu je gradonačelnik Grgić. Kako je istaknuo, nove porezne stope su u rangu drugih gradova, izabrali su nekakvu, srednju vrijednost te upozorio na gradska davanja koja su sve veća, troškove energenata, potrebu ispunjavanja socijalnih, sindikalnih i svih drugih prava:
– Naša je stopa u rangu gradova Varaždina, Pule, Gospića, Slavonskog Broda. Mi smo u nekoj sredini računajući pri tome da nećemo izgubiti puno sredstava. U međuvremenu, nalazimo nove izvore financiranja. Iznimno su porasli troškovi financiranja ustanova i tvrtki u vlasništvu Grada. Vatrogascima dajemo dva milijuna kuna više, Dječjem vrtiću, Gradskoj knjižnici…
Imamo skoro šest milijuna kuna davanja više nego dosada. Sve je otišlo gore. Sindikati traže svoje, minimalna je plaća podignuta, na ukidanju prireza gubimo milijun kuna. Iz tih razloga ne možemo spuštati stope jer Grad mora funkcionirati. Trebamo realizirati nove projekte, održavati grad, ali i podmirivati obveze. Mislim da smo bili korektni. Nisam ni ja zadovoljan, ali situacija je takva – odgovorio je gradonačelnik Grgić.
Pitanje regulacije prometa u gradu postavila je HDZ-ova Ljiljana Ptačnik. Zanimalo ju je može li se regulirati prometovanje vozilima, autobusima, kamionima, pa i vozilima teške mehanizacije u središnjim gradskim ulicama. Postavila je i pitanje zašto i koliko dugo kasne radovi na izgradnji Gradske tržnice, hoće li izvođači biti penalizirani, je li tržnica mogla biti u potpunosti natkrivena i zašto se prodavačima koji unajmljuju štandove u vrijeme kada je tržnica zatvorena, naplaćuje najamnina:
– Odlukom o prometu u gradu Nova Gradiška zabranjen je promet vozila iznad 7,5 tona. Međutim, ova je odluka revidirana na dvije godine odlukom Županijske uprave za ceste kao više instance. Dok je takva odluka na snazi, Grad ne može utjecati na ovakvu odluku, Rok završetka projekta Gradske tržnice prema Ministarstvu regionalnog razvoja koje sufinancira projekt je 31. 12. 2024., a rok završetka radova za tržnicu je bio 20. 11. ove godine. Zbog određenih problema s infrastrukturom, morali smo produljiti rokove. Tržnica je gotova, čeka se primopredajni zapisnik i u dogovoru s tvrtkom „Eko kong” očekuje se njeno otvaranje – odgovorio je pročelnik Upravnog odjela za komunalne djelatnosti Tomislav Sigurnjak.
– Što se tiče regulacije prometa, izgradnjom kružnih tokova smanjen je broj prometnih nesreća na tim dijelovima grada za skoro 40 posto, a u pojedinim dijelovima grada, poput križanja s Ulicom Zrinskih, ovaj će se problem riješiti postavljanjem usporivača prometa. Što se tiče Gradske tržnice, mislim da smo dobili jako lijepu, modernu tržnicu i po nama je to najbolje rješenje – dodao je gradonačelnik.
SDP-ova Ljepša Rakas Vujčić upitala je kada možemo očekivati useljenje Gradske knjžnice u novi prostor:
– Jedan dio radova u prizemlju će biti gotov do Dana grada, početkom sljedeće godine idemo u natječaj za kompletno uređenje prizemlja i prvog kata. Sredstva su osigurana, jedan dio smo i kandidirali i vjerujem da ćemo do sljedećeg Dana grada useliti u nove prostore – odgovorio je gradonačelnik Grgić.
HDZ-ova Marija Mihaljević je prenijela apel žitelja Ulice Mala i baruna Trenka zbog činjenice da njihove ulice nisu do kraja završene. Zanimalo je i što je s projektom uređenja Ulice slavonskih graničara:
– Diže se kredit za uređenje Cvjetnog trga i parkirališta kod tržnice što je za svaku pohvalu, zanima me što je s glavnom gradskom ulicom – upitala je.
– Revoltiran sam i ja jer nas je prije nekoliko godina resorno Ministarstvo „natjeralo” da uložimo milijune kuna za projektnu dokumentaciju, obećalo nam oko 150, 160 milijuna kuna za financiranje projekata uz 75 postotno sufinanciranje. Mi smo napravili i jedno i drugo, čak i krenuli s Trenkovom i Ulicom Mala, potpisan je čak i Sporazum o proširenju tih radova, da bi na kraju ta sredstva izostala. Da bi završili Trenkovu ulicu trebala bi nam sva sredstva iz jednog Proračuna. U sljedećem Proračunu ide uređenje zapadnog dijela Trga kralja Tomislava, od crkve svete Terezije Avilske do Gradskog muzeja, isto tako i nova bina i uređenje Cvjetnog trga. Što se tiče Ulice slavonskih graničara, za nju imamo građevinsku dozvolu, no za realizaciju ovog projekta potrebni su dodatni troškovi i analize – odgovorio je Grgić.
HDZ-ov Tomislav Bećirević upitao je zašto se ne koristi Vladin model osiguranja fiskalne održivosti vrtića, a prema kojem će gradovi i općine dobiti sredstva kojima će se rasteretiti Proračuni te omogućiti smanjivanje participacije u cijenama vrtića:
– Mislim da se radi o iznosu od oko milijun kuna, stoga me zanima može li se onda smanjiti cijena vrtića. Također, zanima me postoji li i dalje potreba za sufinanciranje „Slavonskog dućana” – upitao je Bećirević.
– Prije dvije godine smo dobili prestižnu nagradu „Suncokret ruralnog turizma”, na tom tragu ide i postojanje i sufinanciranje „Slavonskog dućana”, no moram napomenuti da se s tim novcem dobrim dijelom sufinanciraju OPG-ovi koji izlažu u ovom prostoru. Što se tiče cijene vrtića, mislim da oni pružaju maksimalnu skrb našoj djeci, ove godine upisali smo svu djecu i benefiti postojanja ove ustanove su veliki. Sve ovo treba isfinancirati, danas za vrtić izdvajamo oko 6 milijuna kuna. Smatramo da ta sredstva treba uložiti u izgradnju novog dječjeg vrtića u južnom dijelu grada. Kandidirali smo ovaj projekt, dobili sredstva u iznosu od pet milijuna kuna od resornog ministarstva, Grad bi trebao uložiti još deset milijuna kuna u njegovu izgradnju. Za očekivati je da će troškovi biti i veći. Ako je Vlada dala namjenska sredstva onda je red da se ona iskoriste u ovu svrhu. Sada smo u fazi ishođenja građevinske dozvole i s njegovom gradnjom bi trebali krenuti sljedećeg ljeta – odgovorio je gradonačelnik Grgić.
Na pitanje nezavisnog Vlatka Greinera što je s uređenjem igrališta Nogometnog kluba „Sloga” i projektom „CEKOM” također je odgovorio gradonačelnik:
– Završeni su radovi rekonstrukcije tribina na NK „Sloga” u vrijednosti 638 tisuća eura, „otvorena” je javna nabava za reflektore, semafore i tartan stazu. Rok nam je 1. 3. sljedeće godine, no zbog vremenskih uvjeta, moguć je i produžetak radova CEKOM će biti otvoren 7. prosinca, očekuje se nazočnosti predsjednika RH Zorana Milanovića i visokih Vladinih dužnosnika. Projekt je vrijedan 120 milijuna kuna i vjerujem da će to biti dodatni zamašnjak razvoju gospodarstva u gradu – odgovorio je gradonačelnik.
Što će se graditi u sljedećoj godini
Na današnjoj je sjednici predstavljen i najznačajniji akt u Gradu, Proračun Grada za sljedeću godinu, stoga je gradonačelnik naveo i projekte koji se planiraju. Kako je istaknuo, u ovoj su godini realizirana ili započela s realizacijom 24 projekta ukupne vrijednosti oko 35 milijuna kuna, a u sljedećoj se godini planiraju financirati i izgraditi 22 nova projekta:
– Uređenje Cvjetnog trga, zapadnog dijela Trga kralja Tomislava, početak izgradnje dječjeg vrtića u južnom dijelu grada, energetska obnova Društvenog doma, jedno dječje igralište, ulažemo dodatna sredstva za adaptaciju Društvenog doma u Ljupini, radi se zelena strategija urbane obnove, uređenje nove Gradske knjižnice, sufinancirat ćemo izgradnju nove plohe deponija, imamo i niz projekata gospodarenja otpadom. Pripremat ćemo neki oblik dokumenata prostornog uređenja prema potrebama, radit će se projektna dokumentacija za izgradnju parkirališta kod Gradske tržnice. Gradi se šetnica od „Tanga” do Doma hrvatskih branitelja, a „Hrvatske vode” bi trebale završiti taj projekt do bazena, a onda se ide i do mosta na Prkosu. Uređivat će se i pristupna cesta prema župnoj crkvi u južnom dijelu grada, ide se u rekonstrukciju Psunjske i Kožarske ulice. Tu je i rekonstrukcija Ulice svetog Vida, dio Gajeve ulice te uređenje nove ulice nasuprot Radničkoj ulici. Sve skupa vrijednosti 4,8 milijuna eura. Mi smo sada na razini 35, 36 milijuna kuna samo na investicijama – rekao je gradonačelnik Grgić.
„Aktualni sat” je završio SDP-ov Ivan Adžić:
– S jedne strane ulaže se u obnovu zapadnog dijela središta grada, uređenje pozornice i popratnih sadržaja, a s druge strane diskutira se o cijeni vrtića. Radi li se tu o razbacivanju novca naših građana, a govorimo o demografiji i potrebi pomoći građanima?! Također, postoji li mogućnost uvođenja prigradskog javnog prijevoza i zašto se nije kandidiralo za projekt dobivanja bespovratnih sredstava Nacionalnog programa oporavka i otpornosti za izgradnju centra za starije osobe? Gradovi kao što su Vrpolje i Novska dobili su nemale bespovratne iznose od dva do 6 milijuna eura, a ovdje govorimo o problemu financiranja izgradnje novog vrtića. Zašto se nije išlo na ovaj natječaj – upitao je Adžić.
– 24 projekta realiziramo u vrijednosti 35 milijuna kuna, istim tempom idemo i dalje. U prostoru vojarne pripremali smo dokumentaciju za realizaciju projekta „zlatnog grada”, nismo dobili obećana sredstva i krenuli smo realizirati neke nove projekte. Naći ćemo načina da isfinanciramo novi vrtić, povećamo plaće zaposlenima i realiziramo sve druge projekte koje smo planirali – odgovorio je gradonačelnik Grgić.
