S velikim uvozom radne snage ipak naši radnici odlaze van, a mi, kao, uvozimo jeftiniju radnu snagu, no svi građevinari znaju da to i nije jeftinija radna snaga, već jako zahtjevna radna snaga, oko koje se treba puno truditi i ulagati, a pitanje je koliko će ostati ovdje, upozorava Mirjana Čagalj iz HGK-a
Od ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj, osam posto je zaposleno u građevinskoj djelatnosti, što iznosi oko 140.000 zaposlenih u toj branši. Od toga je skoro 38 posto stranih radnika, što znači da su oko 40.000 tisuća zaposlenih u ovoj djelatnosti stranci koji utječu na naš razvoj i gospodarstvo. Građevinarstvo generira 5 posto hrvatskog BDP-a, a ako tome pridružimo i ostale djelatnosti, od proizvodnje građevnog materijala, opreme itd., generira još viši dohodak. Svako radno mjesto u građevinarstvu generira dva dodatna radna mjesta, istaknula je Nina Dražin Lovrec, predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva, na nedavno održanom Savjetovanju ekonomista u Opatiji, u okviru panela posvećenog građevinskoj industriji kao »jednom od nositelja razvoja RH«. Nadovezala se Mirjana Čagalj, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore, poručivši da građevini ide sve bolje, piše Novi list.
– Predviđanja su dobra i u narednih desetak godina, ukoliko ne bude nekih potresa kao što je bilo s pandemijom, ratom itd., građevina bi trebala biti stabilna. Do sada smo imali ulaganja u zgradarstvo, hotele, koji su veliki pokretač u graditeljstvu, a u narednih deset godina pored ulaganja u stanogradnju, trebali bi imati i ulaganja u infrastrukturu, najviše u željeznice, tako da vjerujem da će se dobar dio građevinara prebaciti na rad u željeznicama, dok će dio ostati u visokogradnji. Ono gdje treba biti oprezan je pitanje radne snage. Koliko god oni drže nekakav balans u plaćama, kao, plaće su niske, pravac tako velikog uvoza radne snage generalno nije dobar, jer s velikim uvozom radne snage ipak naši radnici odlaze van, a mi, kao, uvozimo jeftiniju radnu snagu, no svi građevinari znaju da to i nije jeftinija radna snaga, već jako zahtjevna radna snaga, oko koje se treba puno truditi i ulagati, a pitanje je koliko će ostati ovdje. Bilo bi bolje da manje o njima ovisimo, no to nam je neminovnost u narednih desetak godina, rekla je Čagalj. Navela je da »HGK radi jako puno na tom području«.
Istraživanje tržišta
– Sada sa Zavodom za zapošljavanje radimo istraživanje stranih tržišta, ali ciljano populacije koja je ipak nama svjetonazorski prihvatljiva i puno se lakše može adaptirati u našu državu i na naš sustav, i po običajima, i vjerski, i po radnim navikama. Mislim da je to jedan ozbiljniji pristup nego ovakav stihijski uvoz radne snage s bilo kojih tržišta. Mislim da je to opasno i nikako ne spadamo u one koji rade pritisak na policiju da se što brže daju dozvole i što više radnika uveze. Tu treba biti jako oprezan, upozorila je Čagalj.
Foto: ilustracija
