– Premda se korištenje pomoći iz EU povećava, i dalje je riječ o relativno skromnim iznosima – poručuju autori istraživanja.
Ipak, ima i svijetlih primjera. Među hrvatskim gradovima, fondove EU najbolje je, pokazuje istraživanje IJF-a, iskoristio Senj. Taj je grad od 2011. do 2014. povukao ukupno nešto više od 18,4 milijuna kuna iz blagajne EU, što je 2562,7 kuna po stanovniku. Zanimljivo je da je Senj u županiji koja se nalazi na samom začelju liste županija po korištenju novca iz EU.
– Imali smo nekoliko velikih projekata, koje smo financirali uglavnom iz IPA-e. To su povijesni park Nehaj i sportsko-rekreacijski centar. Još smo 2006. odlučili da ćemo ustrojiti gradsku razvojnu agenciju i počeli smo kreirati projekte te povlačiti novac iz fondova EU – objašnjava gradonačelnik Senja Darko Nekić.
Osim Senja, razmjerno velike iznose iz fondova EU u razdoblju od 2011. do 2014. povukli su i Osijek, Križevci, Zagreb, Koprivnica, Šibenik, Jastrebarsko, Pakarc i Donji Miholjac. Ako se, pak, kao kriterij uspješnosti uzme iznos povučenih sredstava iz fondova EU po stanovniku, onda su tu, osim Senja, dobro plasirani i Skradin i Vrlika, oba s više od 1000 povučenih kuna po stanovniku. Zagreb je, s druge strane, povukao pristojan ukupan iznos, iznad 10,4 milijuna kuna, no to je samo 13,2 kune po stanovniku, pokazuje istraživanje IJF-a.
Ni kune pomoći iz fondova EU nije dobilo čak 85 posto hrvatskih općina. Među onima koje su uspjele povući određene iznose, najbolje kotiraju općine Darda, Erdut i Magdenovac u Osječko-baranjskoj županiji. Dobar dio iznosa koji su povučeni na istoku zemlje, tvrde upućeni, mogu se pripisati projektima prekogranične suradnje. Kada se iznos povučena novca iz europske blagajne stavi u odnos s brojem stanovnika, onda najbolje stoji općina Podravska Moslavina, sa 2351,8 kuna per capita.
U slučaju županija, najviše novca u razdoblju od 2011. do 2014. povukla je Splitsko-dalmatinska županija, više od 29 milijuna kuna. Slijede Virovitičko-podravska, Istarska, Brodsko-posavska i Međimurska te Dubrovačko-neretvanska i Šibensko-kninska županija. No, kada se povučeni iznosi stave u odnos prema broju stanovniku, onda je najbolje plasirana Virovitičko-podravska županija, sa 227,8 kuna per capita.
– Županije kakve jesu, posebno kada je riječ o povlačenju novca iz fondova EU, imaju smisla – smatra Tomislav Tolušić, bivši viroviričko-podravski župan, a sada ministar regionalnog razvoja i fondova EU. Unatoč tome, stručnjaci upozoravaju da Hrvatska premalo koristi fondove EU. To se posebno odnosi na županije, gradove i općine, kojima bi korištenje novca iz Unijinih fondova riješio dobar dio razvojnih problema. Problem je, kaže Ariana Vela, konzultantica za fondove EU, u nedostatku kadrova i vizije, kao i u velikom uplivu politike.
– Kod nas se projekti i dalje provode po načelu ‘hoću sagraditi ovu zgradu i zato mi treba novac’, a nedostaje strateški pristup. K tome, takvi se projekti na lokalnoj razini i dalje većinom provode kako bi se dobili lokalni izbori, a ne da bi zajednica imala koristi od njih. Takav pristup s Bruxellesom ne prolazi – napominje A. Vela. I Tolušić se slaže da Hrvatska nije dobro iskoristila fondove EU. Od 2007. do 2016. na raspolaganju nam je bilo, ističe, 1,29 milijardi eura, a mi smo povukli oko 800 milijuna. Slaže se i da bi lokalna samouprava trebala više koristiti mogućnosti koje joj daju fondovi Unije.
Inače, kao glavne prepreke većem korištenju novca iz fondova EU (i) na lokalnoj razini u IJF-u ističu inerciju i neučinkovitost lokalnih jedinica, kadrovske i financijske probleme te sporost administracije, kašnjenja i nedostatak ključnih strateških dokumenata. Za to je potrebno, zaključuju, teritorijalno i fiskalno reorganizirati državu ili, ako se ne ide u taj projekt, barem jačati kapacitete lokalnih jedinica i angažman središnje države.
Izvor: jutarnji.hr
