Bolesti štitnjače zauzimaju drugo mjesto u skupini endokrinoloških bolesti, odmah iza dijabetesa. Od ove bolesti u svijetu danas boluje oko 250 milijuna ljudi, a kako je izravno vezana uz stres koji je danas sastavni dio života, Zajednica žena HDZ Katarina Zrinski je u Gradskoj knjižnici u Slavonskom Brodu organizirala predavanje naziva „To nisam ja – to je moja štitnjača”.

Riječ je o edukativnom predavanju, na kojem je o bolestima štitnjače i prevenciji govorila prof. dr. sc. prim. Blaženka Miškić, subspec. endokrinolog i dijabetolog, koja je istaknula kako bi se bolest štitnjače, mogla nazvati bolešću današnjice s obzirom na tempo kojim živimo.

– U današnje vrijeme, zapravo svaka bolest koja je vezana uz ovakav tempo i način života je bolest današnjice, a štitnjača je svakako je jedna od njih. Naravno, češće se javlja kod ženske populacije, mada je ima i kod muškaraca. Današnji način života, naše potrebe i dinamika nameću nam čitav niz poslova koje nekada nismo u stanju napraviti, a moramo. I upravo u tom neskladu između naših želja, mogućnosti i svega što moramo obaviti nastaje stres. A upravo on je jedan od glavnih okidača za bolesti štitnjače.

Kako se manifestira bolest štitnjače?

Prof. dr. sc. prim. Blaženka Miškić, subspec. endokrinolog i dijabetolog: Bolest štitnjače manifestira se u nekoliko oblika, ali najčešće kroz upalu štitnjače i to je stanje koje žene najčešće dovodi liječniku. Pojavljuju im se tegobe poput lupanja srca, nemira, nesanice, opadanja kose, drhtanja ekstremiteta, promjene težine, promjene raspoloženja, neki imaju osjećaj hladnoće, neki vrućine. Tu je zapravo najbitnije napraviti osnovne hormone štitnjače i TSH-a koji su mjera funkcionalnog stanja štitnjače. Bolest štitnjače je samo znak da smo radili preko naših mjera i da bi trebali lagano opustiti se, odmoriti se, da trebamo biti strpljivi i pokušati promijeniti način života. Bitno je naglasiti kako to nije ozbiljna bolest. Stanje je nekonformno i izaziva čitav niz poremećaja koji nam remete kvalitetu života, ali nije opasno, naravno ukoliko se prepozna i na vrijeme adekvatno liječi. Unatoč tome što su ljudi uglavnom uplašeni od bolesti štitnjače ona se danas u svim oblicima dobro liječi. Čak i u stanjima trudnoće i u stanjima teške hipotiroze. Danas je terapija puno bolja i kompleksnija nego prije 50 godina. Imamo vrsne operatere, odličnu tehniku, imamo dobru nuklearnu medicinu, odlične rezultate u liječenju tumora.

Tumori su ono čega se ljudi najviše pribojavaju. Što govori statistika kada su pitanju tumori štitnjače?

Pprof. dr. sc. prim. Blaženka Miškić, subspec. endokrinolog i dijabetolog: Karcinom štitnjače je u udjelu svih ostalih karcinoma jedan od najrjeđih, s tim da se tri oblika lakše liječe. Najteži oblik je anaplastični, koji se jako teško liječi i koji se javlja u 0,01 posto i koji zapravo, na svu sreću, nije toliko čest. Preostale tri  vrste karcinoma koje postoje su izlječive, što operacijom što zračenjem.  U zadnje vrijeme u Europi i u Americi karcinomi štitnjače su u porastu.

 Kakva je situacija na području Brodsko-posavske županije kada su u pitanju karcinomi i bolesti štitnjače?

Prof. dr. sc. prim. Blaženka Miškić, subspec. endokrinolog i dijabetolog: Kod nas je bilježimo otprilike 2,5 posto karcinoma štitnjače i to je trend koji se zadržava zadnjih nekoliko godina. Dobro je što ne raste. Imamo veliki broj žena koje imaju upalu štitnjače što je opet izravno vezano uz način života stres, no brojke nam i tu idu u prilog jer zadnjih pet godina bilježimo stagnaciju. 

Iz svega rečenog jasno je kako je život bez stresa najbolja prevencija. No kako je to u današnje vrijeme prilično teško izvedivo, ima li i dugih savjeta?

Prof. dr. sc. prim. Blaženka Miškić, subspec. endokrinolog i dijabetolog: Nekada je u prevenciji bolesti štitnjače pomagalo adekvatno jodiranje soli. Danas to nije problem, Ako govorimo o prehrani savjet je jesti raznoliko s tim da je preporuka da se ne uzima previše kelja, kupusa, karfiola, repe, soje, ječma, jer su to namirnice koje mogu blokirati unos joda u štitnjaču Danas smo izloženi svi raznim vrstama zračenja i to su dijelom indirektni uzroci nastanka bolesti štitnjače, pa bi savjet bio izbjegavati nepotrebna zračenja. U svemu zapravo trebamo biti racionalni. Izbjegavati pušenje, preveliku konzumaciju kave, alkohola…Dakle jedan umjeren život bi bio idealan recept.

Unatoč pridržavanju savjeta važnih za preventivu razvoja bolesti štitnjače ona se ipak može pojaviti. Koji su to simptomi koji bi nas trebali nagnati da potražimo liječničku pomoć?

Prof. dr. sc. prim. Blaženka Miškić, subspec. endokrinolog i dijabetolog: Lupanje srca, nesanica, drhtanje ruku, gubitak na težini, opća iscrpljenost, osjećaj stalne vrućine, jak umor na minimalan napor, kad se osoba ne može se popeti uz stepenice i brzo joj srce lupa – to su znaci prekomjernog rada štitnjače. A ako smo tromi, spava nam se, hladno nam je, imamo usporenu stolicu, otoke nogu i lica, glas nam postaje hrapav, usta suha, onda su to znaci smanjenog rada štitnjače. U oba slučaja treba se javiti liječniku, no danas, zahvaljujući dostupnosti podataka i napretku znanosti, rjeđe ljudi dolaze u tako teškom stanju u kojem je bolest dugo trajala bez prepoznavanja. Mi danas, zapravo, liječimo blaže oblike i jednog i drugog poremećaja. I to vrlo uspješno.

Kolika je uloga edukativnih predavanja u prevenciji?

Prof. dr. sc. prim. Blaženka Miškić, subspec. endokrinolog i dijabetolog: Velika. I ovo večerašnje predavanje je jedno u nizu edukativnih predavanja s ciljem podizanja svijesti populacije o simptomima, o samoj bolesti, ali i načinu liječenja. Jer kad smo informirani sve nam je lakše i lakše se nosimo sa svim što nam se dogodi.

Izvor/Foto: SBplus  

Autor: Aleksandra Primorac

Komentari