Zbog novog Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja na noge su se digli iz Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača, Udruge OPGŽivot te Udruge Biovrt.

Iz tih udruženja upozoravaju kako se iz spornog zakona naslujućuje zabrana proizvodnje sjemena OPG-ovima, odnosno malim prizvođačima za vlastite potrebe. ”Zakon donosi nova ograničenja proizvođačima koji na svojim gospodarstvima koriste domaće sjeme i ne uvažava načela ekološke proizvodenje”, upozoravaju iz triju udruga pozivajući se na europske direktive. One naime reguliraju područje smjemenarstva isključivo na komercijalnu proizvodnju sjemena, ali s novim Zakonom kod nas se uvodi pojam sjeme s obiteljskog gospodarstva te se to definira kao sjeme proizvedeno za vlastite potrebe. Takvo je pak zabranjeno staviti na tržište što je pojam koji u ovom kontekstu ne postoji u europskim zakonima.

Iako se europske direktive koje reguliraju područje sjemenarstva odnose isključivo na komercijalnu proizvodnju sjemena, novi zakon kod nas uvodi pojam “sjeme s obiteljskog gospodarstva” definiran kao sjeme proizvedeno za vlastite potrebe koje je zabranjeno stavljati na tržište. Ovaj pojam u ovakvom kontekstu ne postoji u europskim zakonima! Nadalje, takvo sjeme trebalo bi dorađivati kod ovlaštenih dorađivača i koristiti isključivo registrirane sorte. Pravo korištenja vlastitog sjemenja proizvođačima između ostalog, garantira i UN-ova Deklaracija o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima, koju je obavezna poštivati i naša država. Premda nova Uredba Eu o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekološkog proizvoda donosi osjetne novine ekološko sjemenarstvo u njoj se uopće ne spominje, tom uredbom određena je potreba omogućava eko proizvođačima da se koriste biljnim reprodukcijskim materijalom dobivenim na vlastitom obiteljskom gospodarstvu kako bi se potaklo genetske resurse prilagođene posebnim uvjetima ekološke proizvodnje, ali hrvatski zakon to naprosto ne osigurava. Iako se ove izmjene zakona ne odnose na privatne obiteljske vrtove, to ne znači previše, jer u našoj zemlji postoji veliki broj malih obiteljsko poljoprivrednih gospodarstava, a njima novi Zakon ograničava upotrebu vlastitog sjemena što je skandalozno samo po sebi, a posebice sada kada živimo u izrazito kriznim vremenima. Ujedno, ove odredbe vode do gubitka domaćih sorti koje nisu prikupljene u Nacionalnoj banci biljnih gena, a udruge koje su revoltirane ovom odredbom prst upiru u susjednu Sloveniju pa i Austriju. Te su dvije zemlje našle model prema kojem čuvaju svoje biljne genetske raznolikosti povrća, osim toga one svojim seljacima olakšavaju upis na sortnu listu, dok hrvatski zakon umjesto jednostavnijih procedura priču kod nas dodatno komplicira. 

“Ako ovaj zakon prođe, mnogi će građani zaboraviti na okus pravog povrća. U Hrvatskoj se ne proizvodi mnogo izvornih sorti, ali ono su ga ljudi prepoznavali. Domaći matovolac, finu domaći raštiku, rajčicu volovsko srce i te neke stvari kojih vjerojatno neće biti. Jer na ovakav način nećemo moći ponuditi našim sugrađanim da uživaju u toj hrani”, upozorio je osječki proizvođač povrća, Damir Lukač koji svoj matovilac na isti način dobiva već 60 godina. Certifikacija sjemena je za njega, kaže, preskupa.  ”Kupovat će se kupovno sjeme koje nema veze s onim okusima koje je naš čovjek naučio”, izjavio je Lukač. No, pomoćnik ministrice poljoprivrede Krunoslav Karalić ne djeli stjališta povrtlara. Kako je kazao cilj im je napraviti reda i iskorijeniti bolest.

Izvor: dnevno.hr

Komentari