Ususret Danu zdravlja saborski zastupnik Davor Vlaović zatražio je stanku kako bi progovorio o važnosti hrane i njenom utjecaju na zdravlje. Govorio je o kvaliteti hrane, navikama hrvatskih građana i nebrizi hrvatski vlasti o dostatnosti proizvodnje hrane .„Istraživanje provedeno u 95 zemalja dokazalo je da je jedan od pet smrtnih slučajeva povezan s nezdravom prehranom. Loša nezdrava hrana i loše prehrambene navike uzrokuju najviše smrti. Pitam se što mi u Hrvatskoj jedemo? Što kupujemo kao hranu. Uvoz prehrambenih poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj je bio 2,7 milijardi, a izvoz svega 1,2 milijarde kuna.“
Naglasio je kako Hrvati moraju mijenjati svoje prehrambene navike te istaknuo najvažnije smjerove djelovanja:„Nužno je podići svijest o potrebi zdrave prehrane, podići proizvodnju hrane u Hrvatskoj i najvažnije podići standard građana da si mogu priuštiti kvalitetnu hranu. Hrvati nažalost 28% dohotka troše za kupovinu hrane. Ti pokazatelji nas svrstavaju na dno europske ljestvice.“Vlaović je priznao ministru financija pokušaj kojim je pokušao utjecati na cijenu hrane za hrvatske građane smanjenjem stope PDV-a na hranu što nije rezultiralo uspjehom, a to je slikovito opisao riječima: „Ministre nisi uspio! Cijene prehrani su ostale iste. Cijena hrane nije niža i odnosu na prošlu godinu. Novac je ostao u trgovački džepovima. Zabrinjava i porast prelazaka naših sugrađana u BIH i ostale susjedne zemlju radi nabave hrane. Oni imaju niži PDV i niže cijene. Mnogima Hrvatima je to jedini izlaz posebice Slavoncima i Baranjcima. Hrana koju kupuju je često upitne kvalitete.“U domeni proizvodnje hrane europske poljoprivrede se suočavaju s klimatskim promjenama na što su reagirale donošenjem strategija, prilagodbom proizvodnji i uspostavom sustava za zalijevanje što je Hrvatska propustila učiniti kazao je Vlaović„Baranjci apeliraju i pozivaju na djelovanje, oni preoravaju ozime usjeve koji su stradali zbog jesenske i zimske suše. Što mi činimo da im pomognemo? Ništa! Navodnjava se 5% površina i krenuli smo u izradu strategije koju rade ni manje ni više nego grčki stručnjaci iz Svjetske banke. Valjda naša poljoprivreda neće proći kao Grčka ekonomija. Za dodjelu državnog poljoprivrednog zemljišta nisu raspisani natječaji jer Ministarstvo poljoprivrede nije donijelo pravilnike. Kada će natječaji? Kada će hrvatski poljoprivrednici dobiti mogućnost proizvoditi hranu na hrvatskim njivama? Prijenos koncesija na slijednike Agrokora je posebna priča, novi vlasnici su zaštićeni u odnosu na naše poljoprivrednike.“Zaključio je izlaganje riječima: „Nije kod nas samo klimatološka suša znatno veća suša je u glavi i idejama kako podići kvalitetu života u Hrvatskoj i kako hrvatskim građanima osigurati kvalitetnu zdravu hranu.!“
