Hrvatska, pa tako i Kontinentalna Hrvatska – Slavonija dio su Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije. Glavni cilj te politike jest pomoći europskim poljoprivrednicima da udovolje potrebama 500 milijuna građana, a zadatak joj je omogućiti im pristojan život te zajamčiti ustaljenu i sigurnu opskrbu hranom po cijeni prihvatljivoj za potrošače.

Ponekad se čini kako Hrvatska ipak nije dio te politike posebice u onom dijelu koji jamči dostatnost u proizvodnji hrane po prihvatljivim cijenama za potrošače, a to su svi građani RH, i osiguranju pristojnog života od vlastitog rada poljoprivrednicima. Najbolji primjer koji ukazuje na istinitost takve teze je odugovlačenje ii neprovođenje zemljišne politike u korist hrvatskih građana i potrošača. Ministarstvo poljoprivrede RH još uvijek nije podnijelo zahtjev Europskoj komisiji za produženje moratorija na prodaju zemlje strancima niti je odobrilo programe raspolaganja državnim zemljištem jedinicama lokalne samouprave. O navedenoj problematici u Ime Kluba HSS-a  Demokrata govorio je saborski zastupnik Davor Vlaović:

„Do sad  je 410 jedinica lokalne samouprave podnijelo zahtjev za suglasnost za svojih programe raspolaganja, 205 ih je dobilo suglasnost, znači, 50% zahtjeva JLS još uvijek je u obradi. Zašto? Zbog toga što se Ministarstvo sjetilo zajedno sa Hrvatskim šumama i Hrvatskim vodama, da sve ono što se vodi u šumsko-gospodarskoj osnovi ne može biti u programu raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem iako je već 10 godina bilo, isto tako da i ono što se vodi kao javno-vodno dobro i služi za zaštitu od štetnog djelovanja voda, ne može biti u programima raspolaganja a bilo je, sjetili su se  da to treba izbaciti iz programa“, kazao je.

Jedinice lokane samouprave nisu raspolagale podacima  koje su površine vodno ili šumsko javno dobro, uvid u stanje će biti omogućen online tek sada, nakon vraćanja predloženih 205 programa o raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem na doradu. Vlaović je rekao da se upravo iz tog podatka vidi sva neozbiljnost u pripremi Ministarstva poljoprivrede. Samo provođenje Zakona o državnom poljoprivrednom zemljištu nije jasno definirano te je Valović imao primjedbe na isti:

„Na Odboru za zakonodavstvo sam rekao da bi trebali dati pravno tumačenje provedbe  propisa jer ne želim da načelnici i gradonačelnici koji provode propis, Zakon, dođu u poziciju da ukoliko dođe do tužbi, a vjerujte veliki je interes za državnim poljoprivrednim zemljištem i gleda se svaki zarez u natječaju i u odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, onaj tko ne dobije zemlju  na natječaju, tko bude nezadovoljan, sigurno će tužiti jer želi ostati u posjedu pogotovo ako je bivši posjednik. Ukoliko sud naloži da se ne može nekoga izvlastiti iz posjeda i uvesti drugog u posjed dok se sudski proces ne završi, praktički će on ostati u posjedu i jednostavno stopirate provedbu Zakona. Moj prijedlog je bio ako već je Zakon nejasan  da u tumačenju ugradimo  klauzulu kojom se sugerira jedinicama lokalne samouprave da nakon što dobiju suglasnosti na program od strane Ministarstva, još jednom ga daju na općinsko vijeće da ga potvrdi.“

Davor Vlaović je u raspravi u Hrvatskom saboru iznio stav HSS-a o potrebi mijenjanja programa raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem:

„Naš, prijedlog iz HSS-a i moj osobno je bio da sve ono što je bilo u programima  raspolaganja državnim  poljoprivrednim zemljištem, koje se vodi u evidencijama Hrvatskih šuma kao šumsko zemljište, a u naravi je poljoprivredno zemljište  ostane u programima raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, da i dalje jedinice lokalne samouprave raspolažu tim zemljištem, isto tako što se tiče Hrvatskih voda da sve ono što ne služi svrsi u smislu zaštite od štetnog djelovanja vode i bilo je u programima raspolaganja do sad to i ostane , ne vidim razloga da to sad načelnici moraju vaditi van iz programa i da tim zemljištem raspolažu Hrvatske šume i Hrvatske vode po vrlo često upitnim procedurama.“

U HSS-u ističu da nerješavanje problematike državnog poljoprivrednog zemljišta  nije slučajno, nego je uspoređujući s načinom preuzimanja Agrokorovog poljoprivrednog zemljišta priprema za predaju Slavonije strancima.

Komentari
Prethodni članakIsplata 1,3 milijarde kuna predujma poljoprivrednicima počinje 15. studenog – osigurano 200 milijuna kuna više nego lani
Sljedeći članakLiječnici upozorili Novogradiščanke : Javljajte se na preventivne preglede