Dakle, Cvjetnica ima dvojako značenje. Prvo, mnoštvo je Isusa slavilo, ali na Veliki petak, samo nekoliko dana poslije, svjetina raspaljena krivim optužbama Isusovih neprijatelja, vikala je: “Raspni ga, raspni ga!”
Prvi dio slavi Isusa s cvijećem, a drugi dio s trnjem. Tako nas Cvjetnica uvodi u tajnu Velikoga petka. Stoga je u novijoj liturgiji ova nedjelja dobila ime – Nedjelja Muke Gospodnje.
U spomen na ta biblijska događanja blagoslivljaju se maslinove i palmine grančice u rukama vjernika, kao znak našega unutarnjeg pristanka uz Isusa Krista i njegovu Crkvu na putu prema Uskrsu. Grančice se nakon toga stavljaju u domove, staje i polja. Sama misa je posvećena Isusovoj muci na kojoj se čita ili pjeva cijelo izvješće o muci iz Evanđelja.
Kod Hrvata je poznat i običaj umivanja u cvijeću (u vodi u koju su večer ranije stavljeni cvjetovi ili latice ljubičice ili drugoga cvijeta) u jutro Cvjetne nedjelje, a u Slavoniji se, uz to, na Cvjetnicu kitilo bunare (zdence).
Autor: radiong.hr
