U saborsku proceduru Vlada je uputila prijedlog Zakona o privatnoj zaštiti kojim se planiraju poboljšanja u primjeni tjelesne i tehničke zaštite u praksi.

Naime, Strategija nacionalne sigurnosti predviđa uključivanje tvrtki koje se bave privatnom zaštitom u sustav domovinske sigurnosti, što je dodatni razlog da se privatna zaštita osuvremeni, prenosi SBPlus

U sektoru privatne sigurnosti u Hrvatskoj radi više od 16 tisuća licenciranih djelatnika. U privatnu zaštitu ubrajaju se tvrtke koje se bave tjelesnom zaštitom i one koje se bave tehničkom zaštitom. Veliki broj tvrtki učlanjen je u Hrvatski ceh zaštitara koji postoji od 1992. i aktivno radi na podizanju stručnosti i kvalitete cijele industrije.

Jedna od većih novosti koje novi zakon donosi je smanjivanje potrebne razine kvalifikacije za čuvare. Naime, utvrđuje se mogućnost da čuvarske poslove, koji pripadaju u manje zahtjevne sigurnosne aktivnosti, mogu obavljati osobe koje, uz ostale propisane uvjete, imaju završenu samo osnovnu školu, a do sada je bila potrebna najmanje niža stručna sprema. Inače, 10. srpnja 2018. godine u Hrvatskoj je bilo 30.365 nezaposlenih osoba sa završenom osnovnom školom.

Bolja usluga

Novim zakonom predviđa se uvođenje novih kategorija djelatnika u zaštiti. Propisuju se uvjeti za zaštitare koji će nakon dodatne izobrazbe i položenog ispita steći dopuštenje za obavljanje poslova visokog rizika u svojstvu zaštitara specijalista. Osim specijalizacije zaštitara propisuje se i specijalizacija za osobe koje u tvrtkama i obrtima, zadužene za organizaciju i unutarnji nadzor provedbe sigurnosti, ako su njihovi objekti ili prostori kategorizirani u prvu ili drugu kategoriju ugroženosti.

Ceh hrvatskih zaštitara, strukovna zaštitarska komora, podržava svako nastojanje za povećanje kvalitete usluge za što je nužna dodatna stručna edukacija, ali i više vrednovanje poslova u kojima se traži veća znanja, no kažu da ostaje neriješeno još dosta pitanja u vezi sa strukom.

Posebni uvjeti

Na tržištu privatne zaštite nedostaje gotovo 3000 radnika, a tržište je opterećeno niskom cijenom sata rada, otežanim zapošljavanjem, jer radi se o poslovima s posebnim uvjetima rada, gdje potencijalni zaposlenik zbog polaganja licence te zdravstvenih pregleda može početi raditi tek nakon 3-4 mjeseca. Ovim zakonom skratilo bi se vrijeme ishođenja dopuštenja na manje od mjesec dana. Iz Hrvatskog ceha zaštitara kažu da su prijedlogom zakona ispravljene neke nelogičnosti, no nije nađen dobar kompromis za olakšavanje poslovanja tvrtkama, što se pokušava snižavanjem kriterija za čuvare umjesto smanjenjem reguliranosti od strane MUP-a, te ubrzavanjem postupka licenciranja i/ili reguliranja bržeg zapošljavanja zaštitara.

Izvor: SBPlus
Foto: Ilustracija 

Komentari