Brojale su se 2011. godine i svinje. Prema službenim podatcima za Brodsko-posavsku županiju, vidljivo je kako je malokoja općina imala manje od 1500 ‘primjeraka’.
Odluka o osnivanju popisnih centara za Brodsko-posavsku županiju radi provedbe Popisa poljoprivrede u Republici Hrvatskoj u 2020., donesena je već krajem prosinca prošle godine. Prema njoj Županija ima osam popisnih centara: Slavonski Brod (u čijem su sastavu grad te općine Sibinj i Bukovlje), Oriovac (općine Oriovac, Brodski Stupnik i Bebrina), Garčin (općine Garčin, Podcrkavlje, Donji Andrijevci), Oprisavci (općine Oprisavci, Gornja Vrba, Klakar, Velika Kopanica), Sikirevci (općine Sikirevci, Slavonski Šamac, Gundinci, Vrpolje), Nova Gradiška (grad, općine Dragalić, Gornji Bogićevci, Okučani, Stara Gradiška, Cernik), Staro Petrovo Selo (općine SPS, Nova Kapela, Rešetari) i Vrbje (općine Vrbje i Davor).
U nadležnosti popisnih centara bit će osiguravanje prostora za provedbu popisnih aktivnosti i to bez naknade, predlaganje kandidata za kontrolore i popisivače, preuzimanje popisnog materijala i opreme za popisivanje te njihovo raspoređivanje, organiziranje dežurstava, kao i neki drugi poslovi.
S obzirom na to da se Popis poljoprivrede bliži (na njemu će se raditi od 14. rujna do 14. listopada), Državni zavod za statistiku pozvao je one koji žele biti popisivači neka se prijave. Tim povodom, SBplus pregledao je postojeće podatke istog Zavoda kako bi provjerili koliko je u pojedinim općinama i gradovima Brodsko-posavske županije ranije zabilježeno kućanstava koja se bave poljoprivredom. Posebice s obzirom na to da bi upravo Slavonija trebala biti u samom vrhu po takvim djelatnostima.
Prema posljednjem Popisu stanovništva, kućanstava i stanova iz 2011. godine, u Slavonskom Brodu se tek nešto više od deset posto kućanstava bavilo poljoprivrednom proizvodnjom. U Općini Klakar bilo ih je više od 58 posto, a Gornjoj Vrbi ni 30 posto. U Bukovlju, pak, koje se također često doživljava više kao predgrađe, čak 40 posto kućanstava bavilo se poljoprivredom.
Bebrina, Oriovac, Nova Kapela, Staro Petrovo Selo, Rešetari, Vrbje, Dragalić, Gornji Bogićevci, Oprisavci, Gundinci, Velika Kopanica i Sikirevci – brodskoposavske su općine koje su prije devet godina imale najveći postotak takvih kućanstava (više od 60 posto).
Brojale su se te 2011. i svinje. Kada u potrazi za tim podatcima pogledamo kartu Brodsko-posavske županije, vidljivo je da je malokoja općina imala manje od 1500 svinja. U Velikoj Kopanici bilo ih je više od 4800, u Donjim Andrijevcima 2600, u Garčinu dvjestotinjak manje. Vrpolje s 3300 i Oprisavci s 3800 svinja također su ‘dobro stajali’. Kada su u pitanju gradovi, Slavonski Brod brojao ih je 808, a Nova Gradiška 1251.
Državni zavod za statistiku, uz koze, ovce, goveda i ostale životinje, pobrojao je tada i uzgajivače peradi, ali i sam broj peradi. Godine 2011. žitelji Starog Petrovog Sela uzgajali su 13.881 komada peradi, Nove Kapele 10,470, Oriovca 14.923, Sibinja 10.328, Garčina 26.244, Gundinaca 19.Z61, a Slavonski Brod ‘brojao je’ 20.917 glava peradi.
Ostale su općine Brodsko-posavske županije i Grad Nova Gradiška (7.777) tada uzgajale manje od deset tisuća komada peradi.
Zanimljivo je promatrati i broj goveda. Najviše (1517) su prije devet godina brojali Oprisavci, a najmanje Gornja Vrba (33). Stanje, dakle, već tada nije bilo bajno, a do danas se zasigurno dodatno pogoršalo.
Osim što će novi Popis stanovništva konačno dati odgovor na pitanje o tomu koliko je Hrvata, zapravo, (pre)ostalo u domovini nakon masovnih iseljavanja i kriza, Popis poljoprivrede pokazat će je li, primjerice u Brodsko-posavskoj županiji, poljoprivreda uistinu bačena na koljena te ima li Slavonija budućnost kao zona koja bi potencijalno mogla hraniti čitavu Europu.
Izvor: SBplus
Foto: Ilustracija/Internet
