Zanemarite na trenutak to blještavilo, nabavite malo slame, jaslice, okrenite se sebi i svojoj obitelji, budite humani- kažu da je ovo idealno vrijeme za humanitarno djelovanje (ne morate nužno nešto kupiti, dovoljno je da nekom starijem susjedu nacijepate drva, ipak je zima)-, pa makar uz svjetlo svijeće i plastični bor od 50 cm.

Premda su nam Maje, navodno, predvidjele kraj svijeta za koji dan (21.12.), uz nadu da su pogriješili u svojim vremenskim proračunima, u utorak ćemo dočekati još jedno božićno jutro.

Međutim, u zadnjih par godina doživljaj Božića, jednog od najvećih kršćanskih blagdana, se potpuno izmijenio. Iako smo nekad u čudu promatrali Amerikance kako u predblagdansku šoping-groznicu kreću odmah nakon Dana zahvalnosti (takozvani Black Friday), danas nam je servirana ista priča. Glavni zagrebački trg okićen je početkom studenog, vašarski šator i ostali štandovi s božićnim rekvizitima istovremeno, a razne božićne ”sitnice koje život znače” mame nas iz izloga i s polica već dobrih mjesec dana.

 

U predbožićnim medijskim izvještajima jedino o čemu se govori je famozna blagdanska potrošnja, koja bi ove godine trebala iznositi 11 milijardi kuna- a što bi, valjda, trebalo pomoći poprilično posrnulom gospodarstvu-. Javljanja uživo iz trgovačkih centara, gdje pretjerano uzbuđeni izvjestitelji zaustavljaju slučajne prolaznike i ispituju ih o tome koliko namjeravaju potrošiti, postali su uobičajen dio naše božićne priče.

 

S druge strane, virtualni svijet nam nudi svoj doživljaj Božića. Facebook grupe: ”Nije Božić dok RTL ne prikaže Sam u kući 1, 2, 3 ili 4”, ”Božić je kad se na radiju krenu puštati božićne pjesme” (moram primijetiti da je većini lajtmotiv Djed Mraz/Božićnjak, ili kako ga već nazvali op.a.), ”Nije Božić ako nema snijega”, ”Božić je kad krenu Coca-Coline božićne reklame” itd., broje prilično mnogo članova. Razni portali u svojim lifestyle rubrikama objavljuju što trebamo odjenuti, kakav poklon kome trebamo kupiti, kako trebamo ukrasiti kuću, što trebamo staviti na stol…

 

Postavlja se majka svih pitanja: Je li i Božić- kao i većina drugih blagdana- postao komercijaliziran?

Sudeći po svemu navedenom, nameće se zaključak da je. Oni koji bi trebali promijeniti doživljaj Božića među ljudima, zauzeti su, nažalost,  njima važnijim pitanjima- zdravstveni/spolni odgoj i to (što je ipak tema za neki drugi tekst)-.

Još jedna činjenica koja nam kao društvu ne ide u prilog je podatak da se stopa samoubojstava drastično povećava u predblagdansko vrijeme. Da li je to zbog pritiska samog društva što bi sve za Božić trebali imati s jedne strane, a pritiska praznog novčanika s druge; da li zbog povećanog osjećaja usamljenosti tijekom blagdana- ni psiholozi ne znaju.

Međutim, postoji način kako zanemariti nametnutu nam viziju Božića. Premda komercijaliziran, Božić još uvijek može biti puno više- ili drugim riječima: komercijaliziran je onoliko koliko mi želimo da bude. Nijedna ponuda ne ide bez potražnje, pa tako ni ova predblagdanska. Ako bismo krenuli od sebe, i bili ona promjena koju želimo vidjeti- ako želimo?- Božić još uvijek možemo vratiti korijenima. Zanemarite na trenutak to blještavilo, nabavite malo slame, jaslice, okrenite se sebi i svojoj obitelji, budite humani- kažu da je ovo idealno vrijeme za humanitarno djelovanje (ne morate nužno nešto kupiti, dovoljno je da nekom starijem susjedu nacijepate drva, ipak je zima)-, pa makar uz svjetlo svijeće i plastični bor od 50 cm.

Božić definitivno dolazi, samo ga moramo pronaći u nama samima!

Autor: Nikolina Jureković

Komentari
Prethodni članakU tijeku sjednica Gradskog vijeća
Sljedeći članakFotkaj srcem i pomozi