Hrvatska je odlučila – u Ustav će ući definicija braka kao zajednica žene i muškarca. Nakon što je obrađeno 100 posto birališa, prema neslužbenim rezultatima 65,87% birača glasovalo je za, dok ih je 33,51% glasovalo protiv. Radi se o jednom od najmanjih odaziva u povijesti Hrvatske.

Stigle su već i brojne reakcije, a mi smo zatražili komentar političkog analitičara Davora Gjenera. Prema Gjeneru, rezultat referenduma neće imati veliki utjecaj na hrvatsku međunarodnu poziciju. “Hrvatska ima drugih problema, a pitanje referenduma i odnos prema rodnim manjinama je relativno manje važno i istaknuto, te neće biti od nekakvog velikog značenja. Slične inicijative poput ove javljaju se i u drugim demokracijama koje daju mogućnost referendumskog utjecaja na ustav”, kaže Gjenero.

Ako netko treba snositi odgovornost za ovaj referendum, onda to nisu građani, niti oni koji su izašli ili nisu izašli na glasovanje, niti oni koji su zakružili “ZA” ili “PROTIV”, napominje Gjenero, nego “politička klasa koja nije obavila svoj posao u razdoblju od ranog ljeta, pa do raspisivanja referenduma.”

“U ustavnoj teoriji se smatra da je referendum kao oruđe naroda, sredstvo s kojim narod može obavljati pritisak na političku klasu u tijeku parlamentarnog mandata i siliti je na neke političke odluke. Posao političke klase u takvim situacijama je nalaženje političkog kompromisa. Hrvatska politička klasa nije niti u jednom trenutku ozbiljno razmišljala da iskoristi činjenicu da je ustavna reforma upravo u tijeku, pa da sama bez referenduma inicira neko kompromisno rješenje koje bi istovremeno zadovoljilo inicijatore referenduma i osiguralo zaštitu prava svih manjinskih skupina. Takvu ustavnu dikciju bilo je relativno jednostavno naći, međutim nitko u Hrvatskoj nije niti pomislio inicirati taj postupak”, ističe Gjenero.

Također je napomenuo na hrvatska politička klasa nije niti provjerila pred Ustavnim sudom je li referendumsko pitanje sukladno Ustavu ili nije. “Isto tako, nije provjereno jesu li postojale sve demokratske pretpostavke za raspisivanje referenduma”, ističe.

“Politička klasa, odnosno oni koji su u saboru glasovali za takvo rješenje, a to su prije svega gospodin Milanović i njegov SDP, preuzeli su svu političku odgovornost koju danas pokušavaju pretovariti na biračko tijelo. Oni su donijeli odluku da se Ustavni sud ne pita o ustavnosti referenduma, a danas tvrde da su tom referendumskom odlukom narušena ustavna prava manjinske skupine i da je otvoren put za nekakvu konzervativnu revoluciju, te za nova ograničavanja manjinskih prava. Čini mi se da za nešto takvo nemaju pravo. Problem koji će se vladajućoj garnituri sada otvoriti je činjenica da su oni pozivali svoje pristaše da izađu na referendum, ali unatoč tome odaziv je bio svega nešto manje od 40%, a da je među izašlima na referenduma dvije trećine glasovalo za građansku inicijativu. Referendumski rezutlat pokazao je tako dramatični pad političke potpore Milanoviću i njegovom kabinetu”, pojašnjava Gjenero.

Gjenero kaže kako u nekakvim normalnim okolnostima ne bi bilo moguće direktno dovoditi u vezu rezultat jednog posebnog pojedinačnog referenduma, odnosno odgovora na jedno posebno pitanje s pitanjem potpore administraciji. “Međutim, ova administracija već jedno vrijeme potiče svojevrstan doktrinarni rat ili ideološki rat koji traje u hrvatskom društvu, a u takvim uvjetima se uvijek uspostavlja svojevrsna paradigma “za” ili “protiv” i to “za” ili “protiv” se uspostavlja po svim relevantnim pitanjima. Dakle, na neki način, ovo “za” referendumsku inicijativu o promjeni ustavne definicije braka je bilo i “protiv” aktualne administracije, a to je sasvim sigurno za gospodina Milanovića i njegovu Vladu neugodno”, napominje politički analitičar Davor Gjenero za Radio Nova Gradiška.

Autor: Nikola Knežević/photo: arhiva

Komentari
Prethodni članakHumanitarna plesna revija novogradiških mažoretkinja (photo)
Sljedeći članakIntervju s Ministrom poljoprivrede Tihomirom Jakovinom