Važno je istaknuti dva procesa. To su prirodna depopulacija koja znači povećanje broja umrlih, a istovremeno smanjenje broja rođenih te demografsko starenje. Među dugoročnim djelovanjima čimbenika koji su narušavali stabilan razvoj stanovništva svakako spadaju dva svjetska rata i Domovinski rat. Tu su i brojna iseljavanja, pristuna još od kraja 19-og stoljeća, te denatalitetni koncept u reprodukciji, poznat pod nazivom bijela kuga. Sinergijsko djelovanje tih, ali i brojnih drugih čimbenika, dovelo je Slavoniju pred demografski slom. Vlastiti demografski potencijali postaju sve skromniji, a budućnost mladih je u krajnju ruku neizvjesna, budući da značajnijih pomaka u provedbi aktivne populacijske politike jednostavno nema.
U procesu zaustavljanja toga negativnog trenda, Hrvatska bi se trebala voditi s 2 načela. Prvi je da se stvaraju društveni i gospodarski uvjeti koji će ublažiti i usporiti odljev stanovništva iz Hrvatske. Drugi je oblik kontrolirano doseljavanje sukladno s hrvatskim nacionalnim interesima, a to nisu samo interesi kapitala, nego i interesi očuvanja hrvatskog nacionalnog identiteta i baštine.
Nova Gradiška također pati od konstantnog smanjenja broja rođenih te povećanja broja umrlih. Taj omjer se, riječima Ive Jurišića, voditelja matičnog ureda u Novoj Gradiški, ne mijenja godinama. Jurišić je bio ljubazan izdvojiti i podatke za 2012. godinu kako bi što bolje dočarao negativan trend. Naime, tijekom prošle godine u Matici rođenih je evidentirano 509 novorođenčadi (što je manje nego prošle godine), dok, očekivano, Matica umrlih bilježi veću brojku, odnosno 618 umrlih osoba na području Grada. Zaposlenici Matičnog ureda u Novoj Gradiški ističu kako je koristan pokazatelj i broj osoba upisan u Maticu vjenčanih, koji i u 2012. godini ostaje skroman te bilježi tek 151 vjenčani par.
Zanimljivo je promatrati cijeli taj put od obećane zemlje do depopulacije kojim je prošao ravničarski prostor Slavonije. Migracije su stoljećima, ponajprije zahvaljujući povoljnim političkim prilikama i prirodnim karakteristikama, imale važnu ulogu u razvoju Slavonije. U posljednjih nekoliko desetljeća, krivi smjer društvenog i gospodarskog razvoja odigrao je presudnu ulogu u današnjoj lošoj demografskoj slici. Od pretežito imigracijskog, Slavonija je postala dominantno emigracijsko područje u Hrvatskoj. Rat, ali i sve skromniji unutarnji resursi bitno su suzili i demografske potencijale Hrvata u Bosni i Hercegovini. Doseljavanje će se nastaviti, ali ne u onakvom tempu kao, recimo, 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća.
Demografsko stanje u svijetu sugerira kako najrazvijenije zemlje imaju i najbolja demografska obilježja jer ulažu u ljude, u povećanje broja rođene djece, u poboljšanje skrbi o djeci te u podizanje kvalitete obiteljskog života. Laički rečeno, spajaju uloge majke i oca s njihovim ulogama na tržištu rada i ostvarenju karijere. To nije nemoguće. Sve kreće od uloge medija, škole i crkve u stvaranju pozitivnog društvenog i duhovnog ozračja prema braku, obitelji i naročito djeci. Nažalost, u Hrvatskoj smo posljednjih mjeseci svjedoci kolizije tih triju uloga, ponajviše zbog uvođenja zdravstvenog odgoja u školama, protumačenog na jedan sasvim pogrešan način.
Autor: Zorislav Knežević/photo: ilustracija
