Oni za koje se smatralo da će biti predvodnici, a to su najveći i najrazvijeniji i dobro organizirani gradovi u Hrvatskoj poput Zagreba, Rijeke, Splita, Zadra, Pule, najdrastičniji su primjeri nebrige i katastrofalnih rezultata u gospodarenju komunalnim otpadom. – piše Poslovni.hr
Pokazuju to najnoviji podaci iz godišnjeg izvješća Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja o komunalnom otpadu za 2021.
Ukupno gledano, na nacionalnoj ima pomaka, raste odvajanje komunalnog otpada, ali ciljevi koji su zacrtani Programom gospodarenja otpadom RH 2017.-2022. (PGO) nisu postignuti, u nekim segmentima su i debelo ispod postavljene razine, a izgledno je i po ocjeni Ministarstva, da se to neće dogoditi niti u ovoj godini.
Prošle godine proizvedeno je ukupno 1,77 milijuna tona komunalnog otpada i na godišnjoj je razini riječ o povećanju od 4%. To nije i rekordna ukupna količina, ali je zaustavljen trend smanjenja i po tom kriteriju Hrvatska se vratila na razinu iz 2018.
No, zbog smanjivanja broja stanovnika i primjene podataka iz posljednjeg popisa, lani je postignut rekord po količini otpada kojeg je “proizveo” jedan stanovnik RH. Po glavi stanovnika, naime, stvoreno je 454 kilograma, dvostruko više nego polovicom 1990.-ih.
Gleda li se zadatak iz PGO-a, po proizvedenom otpadu smo podbacili, jer umjesto smanjenja za 5% u odnosu na referentnu 2015. i tadašnjih 1.57 tona bilježimo 13-postotni porast.
Procjena je i da je lanjskoj količini otpada pridonio i oporavak turizma nakon korone, no bez obzira na razloge većeg stvaranja otpada, to ne može biti opravdanje da se snažnije ne povećava praksa odvojenog prikupljanja otpada.
Uza sav trud, nacionalne i lokalne projekte edukacije i jačanja infrastrukture, financiranih i iz europskih fondova, razina razdvajanja otpada još je razočaravajuća, jer odvaja se tek 43%. To predstavlja pomak u odnosu na prethodnu godinu, za 2 postotna boda, ali je daleko ispod cilja da tzv. miješanog otpada u 2021. na odlagalištima završi tek 25%.
Dodatno sjenu na rezultat u odvajanju otpada baca i činjenica da još uvijek značajan dio onoga što su građani odvojili ipak završi na odlagalištima, točnije u daljnju obradu odlazi 74% takvog otpada. Na kraju je u 2021. na oporabu otišlo 32 % ukupnog otpada, a najbolji rezultat u tom pogledu postižu i dalje stanovnici sjeverozapadne Hrvatske.
Kao i ranijih godina, u kulturi gospodarenja otpadom prednjače Međimurci, u čijoj se županiji na reciklažu i drugu obradu uspijeva upotrijebiti više od polovice prikupljenog otpada (55%). Slijede Varaždin i Koprivničko-križevačka županija, dok su najporazniji rezultati u Ličko-senjskoj i Zadarskoj, gdje se iskorištava tek petina otpada. Inače, PGO-om se predviđa da na ukupnoj razini u prošloj godini bude u oporabi minimalno 52% otpada.
Foto: ilustracija
