Dan antifašističke borbe je državni blagdan u Republici Hrvatskoj koji se slavi na današnji dan. Obilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja 1941., kad je u šumi Brezovici kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, ujedno i prva antifašistička postrojba u tadašnjoj okupiranoj Europi.

Nacistička je Njemačka toga jutra napala Sovjetski Savez u operaciji kodnog naziva Operacija Barbarossa. Time je poništen Ribbentrop-Molotov pakt o nenapadanju između te dvije sile. Zbog novonastalih okolnosti pripadnici Komunističke partije u Sisku našli su se u opasnosti, te su se iz grada povukli u okolicu – najprije u selo Žabno, a potom u šumu Brezovicu. Ondje su osnovali odred, koji je od prvih dana postojanja izvodio diverzije, osobito na željeznici.

Odred je tada imao 77 boraca, a predvodili su ih zapovjednik Vlado Janjić Capo i komesar Marijan Cvetković, a njegov pripadnik bio je i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko. Kako su u odredu većinom bili Hrvati, borilo se uglavnom na hrvatskom području, a završetak Drugoga svjetskog rata doživjelo je 38 boraca.

Osnutak sisačkog odreda označio je početak organizirane antifašističke borbe u Hrvatskoj, u kojoj je aktivno sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana. U postrojbama Narodnooslobodilačke vojske (NOV) borilo se oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet, od ukupno 11, korpusa NOV-a.

Dan antifašističke borbe obilježava se na današnji dan od stjecanja hrvatske neovisnosti. U bivšoj SFRJ kao Dan antifašističke borbe slavio se 27. srpnja – Dan ustanka naroda SR Hrvatske – što je bilo povezano s događajima u Srbu, iako je osnutak sisačkog odreda tom danu prethodio više od mjesec dana.

Komentari
Prethodni članakJoš jedna prometna nesreća u Novoj gradiški
Sljedeći članakPredstavnici Grada Nova Gradiška položili vijence uz Dan antifašističke borbe