U školske će klupe ove godine sjesti najmanje prvašiča dosad, od 33,5 do 35,5 tisuća, piše u srijedu Večernji list, ističući kako na naplatu stiže pad broja rođene djece posljednjih godina, stalno smanjivanje broja učenika te iseljavanje.
Kako u posljednjem desetljeću naglo pada broj rođene djece, a uz to su se mnoge obitelji s djecom iselile, to se neumitno odražava na sve manji broj prvašića u hrvatskim školama pa je lani u prvim razredima osnovnih škola u prosjeku bilo samo 12,8 učenika. Još prije pet godina, u školskoj godini 2016./17., imali smo čak 42.219 učenika prvih razreda osnovne škole, a lani je u školske klupe sjelo samo 36.950 prvašića. Inače, od 2013. do lani izgubili smo 51.134 svih učenika osnovnih i srednjih škola, pa je u prošloj školskoj godini čak 405 područnih škola ili više od trećine svih područnih škola (36 posto) te četiri matične danas imalo jedva do 10 učenika, prema podacima Školskog e-Rudnika.
Najviše prvašića od ulaska Hrvatske u EU Zagreb je imao prije pet godina – 8453. No, razvijeni dio Hrvatske, od Zagreba i okolice do gradova i mjesta uz obalu ne mora još strepiti zbog ugroženih radnih mjesta što je neizbježna posljedica smanjenja broja učenika, ali u opustošenom i nerazvijenom dijelu zemlje stanje je jako loše, prenosi portal Vijesti.hr.
Dok je u Zagrebu u prvim razredima osnovnih škola u prošloj školskoj godini u prosjeku bilo 19,6 učenika, u Brodsko-posavskoj 9,4, u Požeško-slavonskoj županiji u prvim razredima osnovnih škola u prosjeku je bilo 9 učenika, u Osječko-baranjskoj njih 10,2…
Pad broja prvašića u školama posljedica je pada broja rođene djece u posljednjem desetljeću, osobito izraženom nakon ulaska Hrvatske u EU jer smo te 2013. prvi put imali manje od 40 tisuća rođenih, a uz to je uslijedilo i intenzivnije iseljavanje obitelji s djecom.
