Klub liječenih alkoholičara sinonim je za rehabilitaciju u alkoholizmu. U suzbijanju i rješavanju problema vezanih uz pijenje alkoholnih pića i alkoholizam u Hrvatskoj od ranih šezdesetih godina vodeću ulogu ima Zagrebačka alkohološka škola predvođena istaknutim psihijatrom prof. dr. Vladimirom Hudolinom.
U okvirima sveobuhvatnih socijalno-psihijatrijskih programa osnivaju se i zauzimaju važnu ulogu klubovi liječenih alkoholičara. Liječenje ovisnosti o alkoholu je dugotrajan i složen postupak koji se tek jednim početnim dijelom usko veže uz zdravstvenu odnosno psihijatrijsku djelatnost.
Dugogodišnji rehabilitacijski i resocijalizacijski proces, tijekom kojega je potrebno promijeniti ponašanje i usvojiti nov način života bez alkohola, provodi se u skupinama koje su organizirane kao udruge građana, u nas pod opće poznatim nazivom klubovi liječenih alkoholičara (KLA). U klub liječenih alkoholičara potrebno je odlaziti jedanput tjedno zajedno s obitelji najmanje 5 godina.
Klubovi su organizirani kao udruge građana na principima samopomoći i uzajamne pomoći. U Hrvatskoj sada djeluje mreža od 210 klubova liječenih alkoholičara, različite gustoće, vezana uz veća gradska ili županijska središta.
U Zajednici klubova liječenih alkoholičara Brosko-posavske županije okupljeno je 7 klubova. Klubovi okupljaju 10 do 12 obitelji. U njima se provodi obiteljski postupak uz angažman stručnih djelatnika i uz pomoć educiranih dugogodišnjih apstinenata, a pod supervizijom stručnjaka.
Obiteljskim postupkom se katalizira promjena ponašanja u obiteljskom sustavu, rast i sazrijevanje obitelji i uspostava načina života bez alkohola za cijelu obitelj. Klubove koje rade bez stručnog djelatnika članovi obitelji brzo napuštaju, a rehabilitaciju nastavlja sam alkoholičar, što ne daje ni približne rezultate kao rehabilitacija cijele obitelji.
Provođenje obiteljskog postupka u klubovima i prisutnost stručnih djelatnika, te uključivanje u programe zaštite zdravlja i suzbijanje problema vezanih uz pijenje i alkoholizam u lokalnoj zajednici i šire, razlikuje klubove liječenih alkoholičara od Anonimnih alkoholičara.
Suvremeni način brige o zdravlju i rada u zdravstvenoj zaštiti jest integracija samopomoći i uzajamne pomoći u programe liječenja i rehabilitacije. Samo na takav način može se postići bolje zdravlje, što ujedno znači bolju kvalitetu života.
Djelatnosti Kluba ostvaruju se uz rad ili nadzor stručnog djelatnika i sastoje se u slijedećem:
- Nastavak liječenja, rehabilitacija i resocijalizacija alkoholičara i njihovih obitelji.
- Djelovanje članstva u cilju da se u obiteljima liječenih alkoholičara što prije uspostave skladni odnosi, koji su bili narušeni alkoholizmom.
- Razvijanje principa samopomoći i uzajamne pomoći članova i njihovih obitelji u cilju što duže apstinencije.
- Provođenje što šire stalne edukacije svih članova i njihovih obitelji s ciljem da se što više upoznaju s vlastitom bolešću i načinima njenog liječenja.
- Pomaganje članovima koji imaju poteškoća u liječenju a posebno u slučaju recidiva, te pronalaženje načina za uspješniju pomoć kroz prijateljske posjete obiteljima da bi se liječenje nastavilo.
- Senzibiliziranje okoline o problemu alkoholne ovisnosti, te uključivanje u aktivan rad lokalne zajednice.
- Poticanje kulturnih, sportskih i drugih aktivnosti koje će olakšati i učvrstiti apstinenciju članova.
Klubovi liječenih alkoholičara otvoreni su prema zajednici u kojoj djeluju i uz svoju osnovnu djelatnost uključuju i u preventivne aktivnosti na planu suzbijanja problematike vezane uz prekomjerno pijenje, alkoholizam i druge ovisnosti, kao i u programe zaštite i unapređenja duševnog zdravlja i zdravog načina življenja.
Tekst priredila: Tamara Brezičević, dipl. soc. radnica
Služba za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije
Foto: Ilustracija/Nije direktno vezana uz tekst
