Dok se čekaju upute Vlade RH o daljnjim postupcima u vezi koronavirusa, prijedlozi stižu od drugih političara i institucija.
O aktualnoj situaciji i gospodarskim mjerama za ublažavanje krize koja prijeti zbog koronavirusa očitovao se i saborski zastupnik i koordinator Socijaldemokratske partije Hrvatske za Petu izbornu jedinicu Vinko Grgić.
Kako ističe, više nije pitanje “što ako” epidemija koronavirusa izazove zdravstvenu i ekonomsku krizu u Hrvatskoj – pitanje je što učiniti sada?
– Politika “možda neće” kojom se rukovodila HDZ-ova Vlada nas ni dosad nije spasila – kriza je tu. Pitanje je samo hoćemo li od sada pravovremeno, odlučno i kvalitetno djelovati kako bismo smanjili njen intenzitet i trajanje.
Ako išta možemo naučiti iz iskustva zemalja snažno pogođenih epidemijom, onda je to da ona ne prolazi tako brzo, početak putovanja i trgovinske razmjene niti u najoptimističnijem scenariju, ne treba očekivati prije svibnja.
Uzmemo li u obzir prihod od turizma u prethodnim mjesecima, koji je već praktično izgubljen, kao i to da su Talijani, uz Njemce, Austrijance i Slovence, najbrojniji inozemni gosti u domaćoj turističkoj industriji, kriza je tu, a njena ekonomska dimenzija može biti podjednako dramatična kao i ona zdravstvena. Italija je drugi najveći izvozni partner Hrvatske.
Vjerujemo li Vladi da je “Državni proračun za 2020. utemeljen na očekivanom realnom rastu BDP-a od 2,5% u 2020. godini”, a pritom znamo da je izravni udio turizma u BDP-u, prema dostupnim podacima za 2016. godinu bio 11,4%, onda možemo izračunati da pad turizma od 20% već znači da stopa rasta BDP-a teško može biti pozitivna.
Posljedice uključuju i to da će uvođenje eura biti onemogućeno jer će udio javnog duga, kao jedan od kriterija za to, neizbježno porasti sa smanjenjem BDP-a.
Prema tome, Hrvatska će, uz Albaniju, Grčku i Portugal biti iznadprosječno ekonomski pogođena ovom krizom – ističe Grgić.
Što hitnije poduzeti niz kratkoročnih mjera za zaštitu radnika i građana
Zbog svega ovoga, ističe Grgić, potrebno je što prije poduzeti niz kratkoročnih mjera za zaštitu radnika i građana:
– U cijeloj ovoj situaciji nikako ne smijemo dozvoliti da troškove samoizolacije i karantene ne osjete naši građani. Stoga, pozivamo Vladu da hitno izmijeni potrebne propise kako bi radnici dobili punu plaću. Naknada od 2.100 kuna nikako nije dovoljna za kvalitetan život građana i podmirenje
njihovih financijskih obveza. Treba stimulirati rad od kuće u svim situacijama kada je to moguće, također treba osigurati neometanu opskrbu građana svim dobrima i uslugama.
Još nešto treba naglasiti, nitko ne smije dobiti otkaz zbog zaraze koronavirusom ili npr. odbijanja posla uslijed povećanog zdravstvenog rizika povezanog sa zdravstvenim stanjem, dobi ili drugim rizičnim čimbenikom vezanim uz pojedinog radnika.
Ukoliko neki radnici ostanu bez posla zbog eventualnog dugotrajnog smanjenja ekonomske aktivnosti uzrokovane koronavirusom, treba ih osloboditi plaćanja režija.
Budući se od ponedjeljka zatvaraju škole i vrtići, treba, za barem jednog roditelja, osigurati plaćeni dopust za brigu o maloj djeci na trošak državnog proračuna. Naravno, treba iskoristiti i prednosti predsjedanja Vijećem Europske unije i omogućiti korištenje sredstava europskog Fonda solidarnosti za sanaciju direktnih gospodarskih šteta uzrokovanih ovom krizom – dodaje Grgić.
Moratorij na otplatu već ugovorenih kredita i niz ostalih srednjoročnih mjera
– SDP predlaže i niz srednjoročnih mjera za održavanje likvidnosti ekonomije i očuvanje radnih mjesta. To su, prije svega, Vladine garancije za kredite za obrtna sredstva. Zbog usporavanja aktivnosti, usporene naplate i smanjenih prihoda, država i njene agencije poput HAMAG-BICRO-a, HBOR-a, uz pomoć institucija EU i garancijskog fonda u osnivanju, trebaju osigurati dostupnost sredstava kako bi se plaće mogle isplaćivati bez otpuštanja radnika, a proizvodnja nastaviti. Jedna od mjera je i moratorij na otplatu već ugovorenih kredita poduzeća i građana.
Od mjera svakako treba apostrofirati i trenutnu obustavu uplata akontacija poreza na dobit. Uz negativna očekivanja, u ovoj je godini i dobit veoma upitna pa nema smisla ionako otežanu likvidnost poduzeća dodatno opterećivati kreditiranjem države putem akontacija razrezanih na osnovi prošlogodišnje eventualne dobiti. Umjesto toga, izvjesne troškove i likvidnost državnih financija razumno je pokriti kratkoročnim zaduživanjem uz trenutačno veoma povoljne kamate.
Štete izazvane epidemijom koronavirusa i oporavak ekonomije u potpunosti je moguće sanirati samo zahvaljujući dugoročnim antirecesijskim mjerama poput povećavanja javnih ulaganja, koristeći i raspoložive fondove EU-a, osobito u skrb za starije i djecu, javnu stanogradnju za najam i slično; revidiranja proračunskih rashoda, smanjenja stope PDV-a u turizmu i ugostiteljstvu na 10 posto te određivanja prioritetnih projekata za financiranje iz europskih fondova.
