Obrtništvo je važan sektor hrvatskog gospodarstva s više od 86 tisuća registriranih obrta koji moraju doći u fokus interesa radi broja radnika koji zapošljavaju. Obrtnike treba rasteretiti velikih administrativnih opterećenja i dati im mogućnost da se bave konkretnim poslovima za koje su registrirani i koje najbolje znaju raditi rekao je u raspravi o Zakonu o obrtu saborski zastupnik HSS-a Davor Vlaović. Vlaović je posebno istaknuo važnost obrazovanja za stjecanja majstorskih zvanja u procesu naukovanja koje je postalo nezanimljivo i obrtnicima i naučnicima, te naglasio važnost Obrtničke komore koja ne smije biti samo forma već mora imati sadržaj što bi joj upravo Zakon o obrtu trebao vratiti, baš kao što bi i učenike obrtničkih zanimanja trebao vratiti u radionice i male pogone.„Treba aktualizirati kampanju „postani majstor“ , nama u Hrvatskoj nedostaje obrtnika. Danas je teško pronaći keramičara, vodoinstalatera, električara jer tih majstora, tih obrtnika nema.“Govorio je o važnosti obrazovnog sustava i učitelja koji prije svega odgajaju buduće odgovorne majstore, a da bi to mogli i sami moraju biti motivirani.„Učiteljima treba vratiti dostojanstvo, tada ćemo imati i bolje rezultate i hrvatski učenici neće biti ispodprosječni na PISA testu.
Uzor nam treba biti Finska u kojoj učitelj ima važan status u društvu i u rangu je s liječnikom, tamo učitelj ima slobodu samostalno kreirati nastavu s ciljem što boljeg motiviranja učenika koji postaju nakon obrazovanja motivirani radnici. Dok tu razinu motiviranosti ne postignemo u Hrvatskoj i dalje ćemo stagnirati i stajati u mjestu.“Vlaović je pozitivnim ocijenio povećanje satnice praktične nastave bez čega nema majstora s praktičnim znanjima. HSS-ovac smatra kako je dovoljno pet godina radnog iskustva kao preduvjet za polaganje majstorskog ispita, Zakon predlaže deset.
„Ako za rukovodeća radna mjesta u državnim tvrtkama u natječajima tražimo pet godina radnog iskustva nema razloga da se ne može polagati majstorski ispit nakon pet godina rada u struci. Majstorski ispit mladim ljudima je prvi korak ka osamostaljenju, nemojmo im to onemogućavati.“Vlaović je upozorio na obrazovni sustav za majstorska i ostala zanimanja koji ne smije biti statičan, kao što je danas, nego mora biti fleksibilan i prilagoditi se tržištu koje zahtjeva stručnjake u bijelim poslovima, zdravstvo i socijalna skrb i zelenim poslovima koji su sve potrebniji radi očuvanja okoliša kroz proizvodnju „čiste“ energije iz obnovljivih izvora. Kritički se osvrnu na postupke javne nabave velike vrijednosti koji ne prepoznaju obrtnike te oni često rade kao podizvođači koji teško naplaćuju odrađene poslove. Rekao je isto tako da ako je naručitelj, u postupcima male vrijednosti jedinica lokalne samouprave relevantna jedino plava stranačka iskaznica, kvaliteta se u tom slučaju zanemaruje. Rekao je kako je naplata jedan od najvećih problema naših obrtnika, a boje se da će novi sustav ovrha dodatno pogoršati situaciju. „Tradicijski obrti s naša prednost i trebalo bi im dodatno, u odnosu na ostale obrtnike, administrativno olakšati poslovanje, u protivnom će nestati. Prije svega mislim na obrtnike koji se bave proizvodnjom suvenira – turistička smo zemlja, cvjećare – cvijeće uvozima, frizere – teško preživljavaju.
Ti obrti će omogućiti očuvanje hrvatskog ruralnog prostora.“Državnu brigu za obrtništvo i obrtnike usporedio je s brigom za radnike „Đure Đakovića“ koji su zanemarivani, tvrtka skinuta s popisa državnih tvrtki od posebnog interesa, a radnici se za dostojanstvo i prava moraju boriti na ulici. Nebrigom za grupaciju „Đuro Đaković“ pokazana je nebriga i za obrtnike koji su bili kooperanti a danas su pred zatvaranjem. „Važno je imati radno mjesto, važno je imati posao i ne manje važna je plaća za izvršen rad jer jedino tako radnici mogu živjeti. Pozivam Vladu RH, ministre Marića i Horvata da se nađu mogućnosti da se radnicima „ĐĐ“ isplati božićnica“ zaključio je Vlaović.
