”Svježa” statistika dokazuje da viši stupanj naobrazbe znači brži odlazak s burze.
Ukidanje godišnjih kvota za zapošljavanje stranih radnika koje bi trebalo startati u prvom dijelu iduće godine dodatno otvara pitanje koje kvalifikacije i diplome domaćim radnicima donose najkraći boravak na burzi rada, javlja Poslovni dnevnik
Ta statistika ponešto varira iz godine u godinu, no posljednjih nekoliko godina ona odražava trend rasta ponajprije turističkog sektora i odlazak radnika, osobito iz sektora zdravstva. Analitičari Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pregledom podataka o stručnim kvalifikacijama nezaposlenih koji su tijekom prošle godine ušli u evidenciju i našli zaposlenje u roku od šest mjeseci, uključujući i prvi dio ove godine, utvrdili su da i dalje poslodavce najbrže nalaze kuhari i konobari, te hotelsko-turistički tehničari i turističko-hotelski komercijalisti, za kojima je potražnja visoka, čak i ne samo u priobalnim dijelovima zemlje. U roku od šest mjeseci zaposli se više od polovice svih koji se prijave na burzu. Što se diploma tiče, najvrjednija je za brzinu zapošljavanja ona s učiteljskog studija. I to u svim većim županijama. S tom diplomom u pola godine s burze ode od 77 do 88 posto nezaposlenih.
Standardno je i da viši stupanj naobrazbe znači i brži odlazak s burze, a kako su posljednjih godina pozitivniji trendovi na tržištu, tako je i povećan udjel onih koji u šest mjeseci posao dobiju u svim kategorijama po stupnju naobrazbe, izuzev za osobe sa završenom četverogodišnjom srednjom školom i gimnazijom. Žene se pri tom zapošljavaju u svim kategorijama brže od muškaraca, uz izuzetak srednjoškolskog obrazovanja.
U pravilu, potražnja je najslabija za kadrovima iz društvenih i humanističke profesije, u kojima je ponuda ujedno i velika. U Zagrebu se, primjerice, u prošloj godini na burzu prijavilo 200 diplomiranih novinara, a tek trećina je našla posao u roku do pola godine. Među profesijama koje sporije dolaze u radni odnos su i kineziolozi, politolozi, komunikolozi, pa i ekonomisti, s time da analitičari HZZ-a ukazuju i na vjerojatnost da za pojedine profesije ovisi i odabrano sveučilište na kojemu je stečena diploma.
Ovi podaci, prema savjetniku za radnu politiku i zapošljavanje u HGK-u, te nekadašnjem ministru rada Davorku Vidoviću, pokazuju da se tržište dinamiziralo. Ruše i mit da poslodavci ne žele zapošljavati domaće radnike.
Statistika bržeg zapošljavanja pokazuje i potrebe poslodavaca i smjer za prilagođavanje obrazovnog sustava, iako Vidović kaže kako je samo obrazovanje danas neusporedivo s nekadašnjim, budući da se zbog intenzivnijih promjena i trendova u gospodarstvu teže mogu predvidjeti potrebe koje će za radnicima postojati za dvadesetak godina. Potrebe za nekim od zanimanja za koje se obrazujemo danas vjerojatno tada više neće postojati, ali će se s novim tehnologijama i novim, prije svega kreativnim industrijama, pojavljivati nove specijalnosti, kaže Vidović, zaključivši da se zbog dinamičnih promjena na tržištu i svi mi trajno moramo usavršavati i učiti, kako bismo mogli brže dolaziti ili zadržavati radnu aktivnost.
Izvor/Foto: Poslovni dnevnik
