Energetska obnova obiteljskih kuća (fasade, krova, prozora itd.) trebala bi se nastaviti i ove godine. Riječ je o programu koji je planiran sve do 2020., a u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, nositelju projekta, još točno ne znaju kad će biti objavljen natječaj. Očekuju da će se to desiti u drugoj polovici godine, svakako ne prije lipnja.
Fond još nema usvojen financijski plan za ovu godinu jer se čeka da Sabor usvoji Državni proračun za 2016. godinu.
Novost je da će se novac za program povući iz europskih fondova, zbog čega treba prilagoditi dosadašnje uvjete sufinanciranja EU pravilima. Iz Fonda tvrde kako se to neće odraziti na samu proceduru za građane, već će ona biti slična kao i prošle godine.
Kakvi su uvjeti?
Lani su se za poticaje mogle prijaviti kuće bruto podne površine do 600 kvadrata ili najviše tri stambene jedinice, kojima je više od 50 posto površine namijenjeno stanovanju. Država je sufinancirala zamjenu vanjske stolarije, obnovu krova, fasade i stropa te ugradnju kondenzacijskog plinskog kotla ili postavljanje sustava za korištenje obnovljivih izvora energije (kolektora, kotlova na biomasu i dr).
Visina bespovratnih sredstava ovisila je o tome gdje se kuća nalazi, a iznosili su 40, 60 ili čak 80 posto od ukupne investicije. Područja posebne državne skrbi i prva skupina otoka od Fonda mogla su dobiti 80 posto odnosno maksimalno 168.000 kuna, brdsko planinska područja te druga skupina otoka 60 posto odnosno do 126.000 kuna, a ostali 40 posto opravdanih troškova projekta tj. maksimalno 84.000 kuna po kući.
Kako se prijaviti i što trebate učiniti nakon prijave možete detaljno saznati OVDJE.
Prihvaćeno 9.350 zahtjeva za obnovu kuća
Fond je do 10. srpnja prošle godine, kada je javni poziv zatvoren, zaprimio oko 12.300 zahtjeva za sufinanciranje obiteljskih kuća. Od toga je prihvaćeno njih oko 9.350. Radi se o projektima obnove kuća vrijednima više od 833 milijuna kuna, za koje je Fond osigurao oko pola milijarde kuna poticaja.
Do sad je Fond isplatio poticaje za oko 3.100 kuća, odnosno završeno je više od 30 posto projekata. Na temelju dostavljene dokumentacije (u koju se ubraja i završni energetski pregled te certifikat tih kuća) građanima je isplaćeno više od 145 milijuna kuna.
Važno je istaknuti da je u sklopu programa građanima u potpunosti pokriven i trošak angažiranjaenergetskih certifikatora.
Najviše projekata provodi se u Zagrebu
Kad je riječ o teritorijalnoj raspodjeli sredstava, među županijama s najvećim brojem odobrenih projekata prednjače Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija.
Od 485 lokalnih jedinica u kojima se projekti provode, na prvom mjestu po broju projekata je Zagreb(537), a slijede ga Petrinja te Vukovar, s više od 300 kuća po gradu. Takva raspodjela ne čudi, s obzirom na to da su kuće na područjima od posebne državne skrbi imale pravo na poticaje u visini do 80 posto investicije.
Izvor: tportal
