Treći siječanjski ponedjeljak je iza nas. Sniženo raspoloženje, bezvoljnost, pretjeranu pospanost ili nesanicu, razdražljivost ili pretjerani pesimizam i nakon tog dana, međutim, osjećaju mnogi. Kratki i hladni zimski dani velikom broju ljudi donose loše raspoloženje, a razlog je tome, spoznali su stručnjaci, u činjenici da mrak potiče izlučivanje melatonina, hormona epifize. Povećane količine melatonina pridonose razvoju sezonske ili zimske depresije, stanja koje u težim slučajevima može zahtijevati i pomoć liječnika.
Zimska depresija javlja se u kasnu jesen ili zimu, a u većini slučajeva prolazi potkraj zime, kad dani postaju sve dulji. Službeni joj je naziv sezonski poremećaj raspoloženja (SPR), a procjenjuje se da pogađa između dva i pet posto stanovništva, što znači da u nas od te zimske boljke boluje više od 200.000 ljudi. Nije sasvim sigurno zbog čega zimska depresija jedne muči, a druge ne, no bitnu ulogu u tome imaju nasljedni faktori, godine i kemijski procesi u mozgu.
Obzirom kako i na nas utječe ova pojava koju bismo svi željeli izbjeći, donosimo vam i nekoliko savjeta koji mogu pomoći u popravljanju raspoloženja:
-jedite više voća i povrća, a izbjegavajte masnu i prženu hranu, pijte dovoljno tekućine uz izbjegavanje alkohola i kofeina, provodite vrijeme na otvorenom izlažući se dnevnom svjetlu i bavite se tjelovježbom, i naravno dobro se naspavajte jer jutro je uvijek pametnije od večeri!
