1. lipnja 1973. u sklopu SD „Slavonija“ osnovan je i službeno registriran muški i ženski rukometni klub „Slavonija“. Osnivači rukometnog kluba bili su Mato Brčelić i Stjepan Stipić. Prvi susret rukometaša je bio 29. srpnja 1973. sa RK „Slavija“, Staro Petrovo Selo, gdje je RK „Slavija“ pobijedila sa rezultatom 30:19. Također prvi susret ženske rukometne ekipe odigran je 29. srpnja 1973. sa RK „Slavija“ Staro Petrovo Selo i tada su naše rukometašice poražene s rezultatom 8:3. Muški rukomet se zbog nedostatka igrača i financijskih srestava brzo ugasio, dok se ženski rukometni klub zadržao 10-ak godina, ali se također zbog nedostatka kadra i financijskih sredstava ugasio.
21. rujna 1974. u Bodovaljcima kod NK „Slavonija“ gostovali su veterani NK „Dinamo“ iz Zagreba.
15. ožujka 1977. u sklopu SD „Slavonija“ osnovan je i Kuglački klub čiji su osnivači bili Mato Manestar, Milan Ninković, Boro Šipka, Mato Karakašić i Milan Brkanac. Prvi kuglački susret odigran je u selu Bodovaljcima u gostionici „Jadran“ s KK „Strmac“, a tada su gosti pobijedili te puno pomogli u daljnjem radu KK „Slavonija“. Zbog nedostatka financijskih sredstava KK „Slavonija“ ubrzo se ugasio. Ugasile su se sve grane sporta koje su bile u sklopu SD „Slavonija“ osim nogometa koji još jedino djeluje.
1980. godine NK „Slavonija“ ušla je u viši rang, u Općinsku ligu iz razredne skupine nogometnog središta Općine Nova Gradiška.
16. listopada 1982. FK „Tempo“ iz Frankfurta bio je u posjeti NK „Slavonija“ iz Bodovaljaca kojom prilikom se odigrala uzvratna utakmica. Tom prilikom gosti su u znak zahvalnosti NK „Slavonija“ poklonili telefizor u boji.
1982. godine NK „Slavonija“ je proslavila 15 godina uspješnog rada.
21. lipnja 1987. održana je proslava 20 godišnjeg uspješnog rada SD „Slavonija“.
1991/92 nije održana nogometna sezona općinske lige poradi ratnih bivanja na području Republike Hrvatske, a većina članova uprave i igrača NK „Slavonija“ učestvovala je u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.
30. prosinca 1991. preminuo je hrvatski branitelj i član NK „Slavonija“ Stjepan Pohl pa je tadašnja uprava kluba odlučila da se stadion NK „Slavonija“ zove „Stjepan-Šefa Pohl“ umesto stadion „Đaniska“.
1992-1993. godine poradi smirivanja ratnih zbivanja na Novogradiškom području nastavlja se nogometno natjecanje u Općinskoj ligi novogradiškog središta.
1994.-1995. izvršena je reorganizacija takmičenja, a s NK „Slavonija“ se tada nalazila u drugoj županijskoj ligi Brodsko-posavske županije u kojoj se takmičilo 14 nogometnih momčadi.
19. veljače 1995. prvi puta u povijesti kluba kompletna momčad NK „Slavonija“ i nekoliko članova uprave odlaze na pripreme u Mali Lošinj gdje su i odigrali nekoliko prijateljskih utakmica.
1995. godine NK „Slavonija“ osvaja prvo mjesto u natjecateljskoj godini 1994/1995 sa osvojenih 62 boda i tako ulazi u 1. županijsku ligu Brodsko-posavske županije.
U siječnju 2007. godine NK „Slavonija“ je skromno obilježila 40 godina rada i postojanja.
2007. godine NK „Slavonija“ je napustila 1. županijsku ligu Brodsko-posavske županije i od tada se takmiči u 2. županijskog ligi Brodsko-posavske županije.
Posljednji predsjednik NK Bodovaljaca je bio Ivan Strinavić, koji je tenutno u ostavci, a vršitelj dužnosti predsjednika sada je Milan Brkanac, tajnik kluba je Damir Elbetović. Trenutno klub ima 44 registrirana igrača, a sa tribina ih na svakoj utakmici bodri preko stotinu navijača dok ih tridesetak najvjernijih prati i na gostovanja. Nedavno je klub proslavio 45. godišnjicu postojanja što je obilježeno zanimljivim gostovanjem ekipe ZET-a iz Zagrba. Stadion u Bodovaljcima nosi ime „Stjepan Pohl-Štefa po tragično preminulom članu koji je stradao u Domovinskom ratu. Tribina je natkrivena i broji 136 sjedećih mjesta na koja su sjedalice stigle sa istoka Maksimira.
Ove sezone igrači NK Bodovaljci odigrali su sezonu za pamćenje pod vodstvom trenera Petra Strinavića te tako bogatoj povijesti kluba dodali i osvajanje naslova prvaka 2. ŽNL-zapad.
U iščekivanju nove nogometne sezone donosimo i zanimljivu foto galeriju za sve ljubitelje nogometa, kako bi vrijeme čekanja prošlo što brže.
Autor: Marko Šimić
