18.listopada sada već davne 2003.godine izvedena je spektakulrana instalacija Kravata oko Arene u Puli, kada je najvećom kravatom na svijetu simbolički povezano antičko i suvremeno doba,a crvenom bojom kravate svijetu upućena poruka mira , ljubavi i suživota. Upravo zbog toga, ali i činjenice kako je inicijator obilježavanja današnjeg dana naš čovjek, novogradiščanin, Marijan Bušić, direktor tvrtke POTOMAC, utemeljitelj Academice Cravatice,kum novogradiške Gimnazije, bar iz lokalpatriotskih razloga danas bi mogli svezati kravatu.
Kravata nije samo znak otmjenosti i kulture odijevanja. Vertikala kravate smibolizira ljudsku vertikalu-ljudsko dostojanstvo, samosvijest, trenutke svečanosti i slavlja. Ravnotežom između svoje lepršavosti s jedne strane i čvora s druge strane, kravata simbolizira civilizacijsku ravnotežu između slobode i odgovornosti, ali i poručuje kako bi trebali biti svjesni svog nacionalnog dostojanstva, biti više ljudi, više gospoda, svjesni svoje slobode, ali i odgovornosti. Zbog te goleme simboličke snage, kravata ima epohalnu važnost.
Kada je riječ o povijesti, ali i etimologiji, u rječnicima piše ovako: kravata je dekorativni odjveni predmet, koji se nosi oko vrata provučen ispod ovratnika košulje, izrađen je od svile i izvorni je hrvatski proizvod.Kravata se Europom raširila u 17.stoljeću, posredstvom hrvatskih vojnika na kojima je postala prepoznatljiv modni detalj. Među prvima su je prihvatili “šminkeri” Francuzi, pa u njihov jezik dolazi pod nazivom CRAVATE, a kasnije i u druge europske jezike pod sličnim nazivima.Francuski povjesničar godine 1635.piše ovako:
” …nekih šest tisuća vojnika i vitezova stiglo je u Pariz kao podrška kralju Luju 13., među njima i veliki broj hrvatskih plaćenika koji su, predvođeni banom, ostali u službi francuskog kralja. Tradicionalna hrvatska odora, s vezanim, oslikanim marama oko vrata pobuđivala je pažnju francuskog dvora. Marame su bile napravljene od različitih materijala…” Vrlo brzo, elegantni, hrvatski stil postao je znak prestiža među bogatom francuskom buržoazijom i simbol ljepote i elegancije. Gospoda su se otimala za maramu kakvu oko vrata nose Hrvati. Karlo II kravatu je , potom prenio u Englesku, a ona je, s vremenom, osvojila cijelu Europu.
Iako smo , posljednjih godina, stidljivo, ali ipak ne zanemarivo, zahvaljujući marketingu, znanju i sjajnim idejama tima Academice Cravatice, jedinstvene institucije koja čuva baštinu i istovremeno potiče razvoj gospodarstva, kao i pozicioniranja hrvatskih proizvoda na svjetskim tržištima, počeli kravatu koristiti kao univerzalno sredstvo komunikacije, mogućnost i potencijali iskorištavanja proizvoda zvanog kravata na globalnoj razini još su uvijek ogromni.
Pametnim idejama, sa samo malo potrebnog financijskog ulaganja, kravata bi, uistinu, mogla postati jedan od globalno prepoznatljivih hrvatskih turističkih brendova, nezaobilazna baš poput Eifelovog tornja ili, recimo Kipa slobode. Jer, kravatu danas nose apsoultno svi. Tek onda kada apsolutno svi budu i znali kako je kravata HRVATSKI PROIZVOD moći ćemo reći da smo marketinši uspjeli. Do tada, sretan vam dan hrvatske kravate!
I pozdrav gospodinu Bušiću, gdje god bio…
Autor: Simonida Tarbuk
