Ašunen o romano lafi ili Neka se čuje romska riječ službeni je naziv večeri koja je počela intonacijom hrvatske, a potom i romske himne “Gelem gelem”.U organizaciji Savjeta za nacionalne manjine, Gradske knjižnice i grada Nova Gradiška, Učilišta Relković u suradnji sa zagrebačkom Udrugom Romane droma, Romski putevi, novogradiščani su imali priliku uživati, ali i upoznati Rome iz nekog drugog ugla.
Jer, iako su, kako su rekli sudionici večeri, parafrazirajući jednog do najvećih svojih pjesnika, dr.Rajka Đurića ” narod bez doma i groba, njihovo je bogatstvo u tome što im je domovina čitav svijet.” Jer, dok svi mi ostali imamo samo jedan jezik i jednu domovinu, oni govore jezicima cijelog svijeta.
Zahvaljujući romskoj večeri, novogradiška Gradska knjižnica jučer je, kao jedna od rijetkih ( tek deveta u Hrvatskoj) u okviru projekta pokrenutog diljem Hrvatske još 2006.godine, dobila službenu romsku policu, na kojoj će od sada, biti izložena antologijska, ali i recentna književna izdanja Roma.Obzirom kako su o Romima pisali i najveći, poput Lorce i Puškina, zasigurno imaju što reći, potvrdila je na početku večeri, sjajna voditeljica,etnologinja Irja Kren, upoznavši nas s poznatim i nepoznatim detaljima o narodu koji porijeklo, nošnju, običaje, ali i djelomično jezik, vuče iz Indije.
Za književno blago, ali i ideju o projektu pobrinula se sinoć, ali i svih prethodnih godina Adaleta E Dinasi, predsjednica i osnivačica udruge Romane droma, veliki borac za poboljšanje života i edukacije Roma, kulturna ambasadorica, posrednica između Roma i drugih kultura, predana sakupljačica romskog književnog blaga, ponosna, što će će s romskim naslijeđem moći od sada upoznati i novogradiščani.
Udrugu Romski putevi, kao i njene brojne iznimno vrijedne i kvalitetne projekte, od kojih su neki i europksog, ali i svjetskog karaktera, a svi za cilj imaju rušenje društvenih predrasuda, ukidanje stigmatizacija svake vrste, kao i edukaciju, ali i popularizaciju romske kulture, jezika i književnosti, predstavila je mlada članica iz Zagreba, Tea Šimičić, upoznavši nas i kako su članovi Udruge sudjelovali na Svjetskom forumu Roma u Indiji. Zadovoljstvo je, rekla je Tea Šimičić, da nakon brojnih, uglavnom velikih gradova ( Zagreb, Split, Rijeka, Šibenik, Koprivnica) i jedan manji grad poput Nove Gradiške dobiva službenu romsku policu u gradskoj knjižnici s koje će moći posuđivati svi znatiželjnici, ljudi široke želje za znanjem.
Obzirom kako Rome uglavnom povezujemo s glazbom, ali i lagodnim životom ( činjenica je kako žive teško, ali je to narod zaljubljen u život, djecu, opušten, veseo, sklon druženjima, pjesmi, plesu i pisanoj riječi ), i glazbeni dio Romske večeri bio je poseban. Za sjajnu kulisu pobrinuo se gost iz Beograda, profesor Ismet Jašarević predstavivši nam poznate, ali i manje poznate romske ritmove na violini i dignuvši dvoranu gotovo na noge.
Iznenađenje za kraj bila je i mala poduka iz poviejsti, etno baštine, ali i estetike, za koju se pobrinula profesorica Goranka Nikiforov zajedno sa učenicima Industrijsko-obrtničke škole, prezentiravši nam jedinstvenu modu reviju tradicionalne romske narodne nošnje, u kojoj nije izostalo ni humora, ali i pametne ironije, kroz poigravanje sa stereotipima. Romi su u odijevanju sačuvali izvornu indijsku nošnju-svečani sari, kroz koji se kasnije razvio razigrani, šareni i lepšršavi takozvani ciganski stil koji se provlači kroz generacije.
Iznimnu multikulturalnu večer u našem gradu, s ponosom su popratili predsjednik Gradskog vijeća, profesor Mirko Golovrški, brojni profesori i ravnatelji novogradiških škola, predstavnici društvenih institucija i udruga, ali i predstavnici značajnijih romskih udruga, poput Ibrahima Gušanija, predsjednik Županijskog vijeća romske nacionalne manjine. Promijeni li ovaj događaj bar malo našu percepciju i doživljaj Roma, učinili smo puno. Natjera li nas to da posegnemo i za njihovim djelima, onda smo na pravom putu. Jer, kako smo, slučajno ili ne, i prethodnih dana pisali, jezična i kulturna raznolikost obogaćuje svaku sredinu i svakog njenog pojedinca. Ukoliko nam je serviraju na ovakav način, ponude red glazbe, ali i jezik koji rijetko imamo priliku čuti, put ka ujedinjenoj Europi je siguran. A, onda će, jednom, onako kako i Romi priželjkivaju u svojoj životnoj filozofiji i životnom stilu, svijet uistinu biti šareni, ugodni i tolerantni multietnički prostor.
Stoga, AŠUNEN O ROMANO LAFI
Autor: Simonida Tarbuk
