Na prvoj točki dnevnog reda bilo je riječ o provedbi i financiranju projekata iz EU fondova u vezano za podjelu Republike Hrvatske na dvije statističke regije. Istaknuto je kako je ova podjela dogovorena bez predhodne konzultacije s županijama koje su njome obuhvaćene, te da se takva podjela kosi s kohezijskom politikom, partnerskim nastupom te skladnim i simultanim razvojem svih regija. Prva prepreka je sama baza projekata, temeljena na ustrojavanju Panonske regije, koja nije primjenjiva na sadašnju podjelu, a za koju je izdvojeno gotovo 2,5 milijuna kuna. Za primjer je uzeta regionalna podjela u zemljama EU gdje se, u skladu s motiviranjem slabije razvijenih zemalja, regije dijele po razvijenosti i time se osiguravaju ravnomjerni uvjeti za potencijalne ulagače.
Sudionici sastanka pozvali su se i na nedovoljnu i neadekvatnu komunikaciju s Ministarstvom regionalnog razvoja, kao i na nedovoljnu zastupljenost slavonskih županija u tijelima ministarstava u kojima se prioritetni projekti etabliraju. Nadalje, dogovorena je suradnja svih slavonskih županija u nastupu prema Ministarstvu regionalnog razvoja, s prijedlogom ustrojavanja zajedničkog Fonda na razini države za predfinaciranje i sufinanciranje projekata slabije razvijenih županija kako bi se stvorili jednaki uvijeti za buduća ulaganja, kao i revizija i prilagodba sadašnje baze projekata podjeli Republike Hrvatske na dvije statističke regije.
Na sastanku se raspravljalo i o nestanku županijskih depozita namijenjenih daljnjem razvoju gospodarstva. Riječ je o kreditnim programima provođenim od strane ministarstava i županija, a tiču se korisnika potpora koji nisu vratili sredstva jer su propali ili otišli u stečaj. Banke su, da bi namirile svoja potraživanja, iskoristile županijske garantne depozite i time oštetile županijske proračune. To je ujedno izazvalo i reakciju Državne revizije koja upozorava na negativni saldo. Za zaključiti je da je ovaj problem postao državni problem, pa su predstavnici županija jedino rješenje prepoznali u izradi akata od strane Ministarstva financija kojima bi se regulirao taj financijski teret.
Zadnja točka sastanka župana odnosila se na prijevoz učenika osnovnih i srednjih škola koji se financira dijelom iz proračunskih sredstava županija, a dijelom iz decentraliziranih sredstava. Upozoreno je na rast cijena karata sukladno povećanju cijena goriva i smanjivanju decentraliziranih sredstava, zbog čega velik dio tereta pada na proračunska sredstva. Takav model je neodrživ za daljnje funkcioniranje županija, ali i razvoj školstva u cjelini, posebice dopunom zakona izdatcima sa smanjenim sredstvima (HACCAP certifikacija, deratizacija i sl.).
Sastanak župana ishodio je potrebu jednomjesečnih sastanaka takve vrste kako bi se istakao značaj zajedničkih vitalnih problema, a dogovoren je i skupni nastup prema nadležnom Ministarstvu vezan za decentralizaciju sredstava u školstvu.
Posljednja točka govorila je o problemima poslovanja županijskih bolnica i premašivanju kvota operacijskih zahvata i tretmana koje financira HZZO, a mjere postupanja također će se istaći na idućim jednomjesečnim sastancima. Župani nisu zaboravili na legalizaciju objekata u poljoprivredi te Zakon o državnom i poljoprivrednom zemljištu, o čemu će se također govoriti na nekom od idućih sastanaka.
Na sastanku su nazočili: brodskoposavski župan Danijel Marušić i njegovi zamjenici, virovitičko-podravski župan Tomislav Tolušić, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić, zamjenik požeškog župana Željko Jakopović, dok je dolazak osječko-baranjskog župana dr.sc. Vladimira Šišljagića bio spriječen zbog ranije zakazanog sastanka. Također, na sastanku su nazočili i predstavnici razvojnih agencija pet slavonskih županija, te pročelnici upravnih odjela.
Autor: Zorislav Knežević
