Nakon zimskog perioda diljem Hrvatske pojavila se epidemija mišje groznice. Najviše su zahvaćena šumska područja. O uzrocima, simptomima, preventivi i liječenju ove bolesti razgovarali smo s dr. Damirom Japundžićem, internistom Opće bolnice Nova Gradiška.
– To je jedna zarazna bolest koja se kod nas pojavljuje već duže vremena. Epidemija koja je sada odjeknula Hrvatskoj tako je odjeknula i kod nas više za vrijeme Domovinskog rata tijekom devedesetih godina kada je jedan broj branitelja imao vrlo ozbiljna stanja uzrokovana mišjom groznicom. Kako su oni dolazili poprilično iscrpljeni tako da smo imali vrlo ozbiljna klinička stanja koja su završavala nakon akutnog zbrinjavanja ili u bolnici Slavonski Brod ili na infektologiji zbog otkazivanja bubrega. To je jedan od najtežih simptoma koji se događaju kod pacijenata koji dobiju mišju groznicu. Dakle, u tom trenutku zaista treba dobro intervenirati ako se dogodi da dođe do otkazivanja bubrega ili rada funkcije bubrega što dalje može komplicirati i ugrožavati život, pogotovo kod onih pacijenata koji su na neki način iscrpljeni. Ovih godina mi imamo povremene pojave češćih mišjih groznica kojima ne pridajemo neku veliku pozornost jer nam dolaze pacijenti, uglavnom šumski radnici, oni koji borave u šumi više od uobičajenog prosjeka pučanstva.
Simptomi su prilično alarmantni. To je jedna, recimo, teška gripa, crvenilo lica i vrata. Također je prisutna i visoka temperatura. U nalazima se pojavljuju, uz povišene upalne parametre CRP, povišeni leukociti, krv ili mikrohematurija koja se u mokraći ne vidi prostim okom što nam bude najčešće znak o čemu je riječ.
Na ovom području nemamo infektologa, stoga takve pacijente nakon akutnog zbrinjavanja i sumnje na mišju groznicu upućujemo na infektološki odjel Slavonski Brod gdje kolege imaju zaista puno iskustva sa tom pojavnošću, te onda rade specifične pretrage na uzročnika, a to je Hantaanov virus koji nam onda konačno ukaže na dijagnozu mišje groznice.
Ne treba pravit paniku. Treba se što više educirati čitati stranice elektronskih medija o toj temi.
Svi prežive tu bolest i nema mortaliteta. Klinička slika je teška. Pacijenti su zaista onesposobljeni za pomisao bilo kakvoga rada. Pacijenti zahtijevaju jedno kraće bolničko liječenje upravo da bi se pratile bubrežne funkcije i da bi se donijela odluka da li je pacijentu potrebna tzv. Akutna dijaliza kroz nekoliko dana dok se bubrezi ne oporave.
Slina i izmet miševa i glodavaca su uzrok ove bolesti. Najčešće se bolest javlja kod šumskih radnika jer miševi imaju potrebu da dođu do hrane, ako što je bio slučaj i kod branitelja. Hrana mora biti zatvorena. Izvori vode također predstavljaju određenu opasnost. Ali najviše je taj direktni kontakt sa glodavcima uzrok bolesti jer se bolest u tom slučaju dobije preko sline.
Bolest se rjeđe dobije u naseljenim prostorima. Mi anamnezi kada dođemo do takve kliničke slike, gotovo uvijek su ti pacijenti boravili u šumi kao šumski djelatnici ili kao češći posjetitelji šuma.
Treba se jednostavno čuvati i kada se javi temperatura, crvenilo na licu, sa težim i oskudnijim mokrenjem, bolovi u doljnjem dijelu leđa oko bubrega onda treba posumnjati na mišju groznicu, napraviti relevantne nalaze i adekvatnu terapiju u konzultaciji sa infektologom, najprije s nama na OHB-u gdje imamo naš prijem. Tako obrađujemo hitne pacijente i onda ih dalje proslijeđujemo infektologiji ili čak ići direktno na OHB Slavonski Brod jer tamo već ima nazočan infektolog, a i ako je potrebna promtna akutna dijaliza tamo se odmah može obaviti.
Ja se nadam da ćemo jednog dana i u Novoj Gradiški imati infektologa i sve što je potrebno za dijalizu i dobro zbrinjavanje pacijenata. – riječi su dr. Damira Japundžića.
