U crkvi se na Preobraženje, u znak zahvalnosti Bogu na plodovima za ishranu, posvećuje grožđe i dijeli narodu, a u krajevima gdje nema grožđa posvećuje se drugo voće. Svaki praznik i njegovi običaji vezani su i za godišnje doba u koje praznik spada. Zato se u narodu obično kaže da od Preobraženja uglavnom više nema velikih vrućina. Također se nekad vjerovalo da je Preobraženje posljednji dan za kupanje u rijekama.
Ranka Milojković iz Dragalića, predstavnica tamošnje srpske manjinske zajednice kaže kako svake godine bude stotinjak mještana Trnave i Medara. Nekada je to bilo još veličanstvenije, ali s obzirom da je rijeć o većinski starijem stanovništvu iz godine u godine se okupljaju u manjem broju. No, cilj je da u Medarima sljedećih godina bude središnje obilježavanje ovog blagdana za spomenuta mjesta.
Službu je vodio novogradiški paroh, protojerej stavrofor Dragan Antonić.
“Gospod se preobrazio na gori i poveo tri učenika, Petra, Jakova i Jovana kako bi ih uvjerio u svoju božansku silu i božansku ljubav prema čovjeku. Njegovom preobrazbom se svakako i mi preobrazujemo, odnosno nastojimo preobraziti svoje dosadašnje iskustvo i životni put koji nekada zna biti težak, ali danas je dan kada se Bog preobrazio, kada se preobrazila i gora i voda”, kaže Antonić.
Autor: Nikola Knežević/photo: Andrej Smolić
