– Savršena tehnika, puno je u to uloženo, vjerujem da će se isplatiti, kaže Dario Dukanović.
Dok je proizvodnja struje isključivo namijenjena prodaji HEP-u termički dio služi zagrijavanju vode i za potrebe farme i za stambenu dvokatnicu.
Na krovu jedne od gospodarskih zgrada postavljeno je 138 Schüco fotonaponskih panela po 245 vata, ukupne snage 32 kW. – Zašto 32 kW… uvijek se stavi malo više jer nakon 10-15 godina paneli neće prozvoditi baš 245 vata već manje, no zato postoji pretvarač koji u mrežu pušta točno 30 kW, priča Dukanović.
Drugih 6 panela služi za grijanje vode i prostora (površina panela 160 x 220, teški oko 50 kg,punjeni glikolom), a toplinska energija je više nego dovoljna za cijeli pogon OPG-a.
Bojler od 1000 litara, do pola uzidan u betonski podrumski pod, snabdjeva sve prostorije vodom koja dosiže 80 stupnjeva. Toplinskim sustavom upravlja posebna programska aplikacija sa 3D sučeljem koje osigurava brz i precizni pregled svakog instaliranog grijaćeg tijela.
Koliko je investicija isplativa? – Ljudi su skeptični na termički dio iako se on definitivno isplati. Bilo koji klasični energent za zagrijavanje s godinama će biti sve skuplji a energije ćemo trebati sve više. Energija iz panela je energija sunca koju vam nitko ne može naplatiti i isplativa je kroz vrlo kratko vrijeme. U termički dio je uloženo oko 85 tisuća kuna. Neke županije, kao Vukovarsko-srijemska, Šibensko-kninska ili Zagrebačka, potiču ugradnju termičkih panela ali ne i Brodsko-posavska, mada – koliko čujem – stvari bi se i kod nas mogle mijenjati, kaže Dario.
PUTEVIMA ADMINISTRACIJE I BIROKRACIJE
– Projekt sam započeo 2007.g.kada sam vidio na internetu da je Vlada raspisala poticajne mjere. Znao sam što je moj cilj ali i koliko do cilja ima prepreka i rampi. Prvo sam morao riješiti imovinsko pravne odnose, na parceli sam imao 27 suvlasnika; sljedeća je bila legalizacija svih objekata – ako to nemate onda ne možete proizvoditi struju, osim za svoje potrebe a baš to se ne isplati. Kada prodajete struju HEP-u uz poticaje države i EU na 14 godina – taj dio se svakako isplati.
Legalizacija stambenih i gospodarskih objekata je trajala tri godine, i to po prostornom planu Općine a ne kao što se sada radi, jednostavnije i jeftinije. Za mene je to bilo teže i skuplje. Samo ishođenje dokumentacije za foto-panele je trajalo godinu dana i jedan mjesec. Tada sam u tome bio pionir i nitko nije znao što zapravo hoću. U HEP-u sam čekao prethodnu suglasnost 5-6 mjeseci; onda sam čekao na pravilnik u HROTE-u (Hrvatski operator tržišta energije) nekih 4 mjeseca, a onda sam čekao na red za potpis ugovora i konačno 22.listopada 2012.g., među zadnjima sam potpisao ugovor. Od 1. siječnja 2013. g. ugovori se u HROTE-u više nisu potpisivali.
Komentirajući 6 godina čekanja Dukanović kaže kako se isti projekt u Njemačkoj realizira za 2-3 tjedna, ako imate riješene imovinsko-pravne odnose.
Autor: Saša Radivojević
