Istovremeno, obzirom na najsuvremenije načine provedbe ( tako nam je, bar, rečeno ), rezultate smo trebali znati odavno. Apusurdno zvuči, ali je i činjenica, kako kineski statističari, recimo, svoje popise rješavaju u daleko kraćem vremenskom roku, ali, nema veze, to je Kina.
Bilo kako bilo, rezultati popisa stanovništva provedenog u razdoblju od 1.do 28.travnja prošle godine, od danas su dostupni na službenim stranicama Državnog zavoda za statistiku, pa, tko voli, nek se izvoli igrati brojkama i postotcima.
Prema iznesenim podacima, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u Republici Hrvatskoj za rujan 2012.iznosila je 5 366 kuna.( bit će kako se misli na zagrebački prosjek, ali upravo je u tome čar statistike- dok jedni jednu samo meso, drugi kupus, najviše nas jede sarmu?!). Stopa registrirane nezaposlenosti za listopad ove godine iznosi visokih 19,6 posto. Popis tvrdi kako nas ukupno ima 4 milijuna 417 tisuća i 800, pri čemu su žene u nešto boljoj poziciji, brojčanoj. Dakle, od ukupnog broja, 2 milijuna 131 tisuću i 800 čine muškarci, dok je žena 2 milijuna i 286 tisuća . Najviše, i žena i muškraca, imamo u dobnoj skupini od 50 do 54 godine starosti. Prema statističkom izračunu, žene u Hrvatskoj u prosjeku žive do 79,6 godina, a muškarci nešto kraće, do 73,5 godina starosti . ( muškarci će na ovo, lakonski reći kako je očekivano) .
Podaci o prirodnom kretanju stanovništva za proteklu godinu kažu kako smo bogatiji za 41 tisuću i 197 beba, dok je istvoremeno registriran značajno veći broj umrlih, njih 51 tisuću i 19, što prirodni priraštaj čini negativnim, a to je ono što nije dobro.
Primjećeno je i značajno smanjenje novo-sklopljenih brakova ( jesmo li se opametili, nemamo li novaca, ili smo, pritisnuti egzistencijalnim problemima zanemarili ljubav? ),ali i povećanje stope razvoda, što je, obzirom na činjenicu kako se najveći broj ispitanika, istovremeno, izjasnio kao vjernik-katolik, u najmanju ruku, zanimljiv podatak.
Kada je riječ o broju radno sposobnog stanovništva, žene ponovno “šiju” muškarce, iako je, u odnosu na “slabiji spol”, kako se to, poetski kaže, zaposlen veći broj muškaraca.
Jesmo li sada pametniji, hoće li brojni popisi, toliko potrebni administrativnom mehanizmu koji se miže mjeriti samo s onim Kafkijanskim u “Procesu”, olakšati svakodnevne poslove koji uključuju naše stajanje u redovima pred šalterima, hoće li projekt Popisa stanovništva uvesti red u ” naše redove” ili ćemo samo na jednom mjestu imati niz, više ili manje zanimljiiv brojki, procijenite sami. A, onda navratite na stranice Državnog zavoda za statistiku. I, da, još smo, uvijek, brojčano i statistički, među starijim stanovništvom starog kontinenta.
Autor: Simonida Tarbuk
