Nova Gradiška je danas imala prigodu i čast biti domaćinom  8. sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem. Sjednici su, osim predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, nazočili brojni ministri; potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU-a Gabrijela Žalac, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministar zdravstva Milan Kujundžić, ministar državne imovine Goran Marić, ministar turizma Gari Cappelli, članovi Savjeta, saborski zastupnici, predstavnici Svjetske banke te župani pet slavonskih županija.

Našu su županiju predstavljali župan Danijel Marušić, gradonačelnik Vinko Grgić, predsjednica Gradskog vijeća Ljepša Rakas Vujčić i zamjenici Ivana Trupina i Borislav Vidošić.

Nakon uvodnih obraćanja predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, župana Brodsko-posavske županije Danijela Marušića i gradonačelnika Nove Gradiške Vinka Grgića, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić i ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU-a Gabrijela Žalac predstavili su dosadašnje rezultate Projekta Slavonija, Baranja i Srijem.

Ministar državne imovine Goran Marić predstavio je iznimno dobre rezultate aktiviranja državne imovine na području pet slavonskih županija, a nakon toga je predstavnik Svjetske banke predstavio izvješće na temu Strateške dijagnoze Slavonije, Baranje i Srijema i preporuke za rast i zapošljavanje s naglaskom na IKT sektor.

 

Vlada ne zatvara oči pred problemima koji postoje u ovom dijelu Hrvatske

– U proteklom razdoblju ostvarili smo velike pomake. Bitno je da smo od svih ugovora koje smo do sada potpisali ostvarili napredak, ukupno smo na 9,7 milijardi kuna ugovorenih sredstava kada je riječ o omotnici za Slavoniju, Baranju i Srijem koju smo formirali na 18,5 milijardi kuna. Imamo još nešto manje od 9 milijardi kuna za ugovoriti i mislim da tempo ide jako dobro. Visoki angažman koji svi pokazujete je jako dobar – istaknuo je na početku sjednice premijer Plenković.
– Za ukupnu sliku i razumijevanje onoga što radimo važno je spomenuti da smo u 2,5 godine mandata stvorili okvir za prioritetnu politiku prema Slavoniji koji daje rezultate. Sada su drugačije okolnosti u usporedbi s vremenom prije toga, brojni projekti koji dolaze odozdo prema gore dobivaju potporu na razini nacionalnih omotnica i europskih sredstava i tako će biti u budućnosti – dodao je.

 

Premijer Plenković: U 2,5 godine mandata oformili smo okvir za prioritetnu politiku prema Slavoniji koji daje rezultate

Premijer Andrej Plenković je posebice apostrofirao činjenicu da smo u makroekonomskom pogledu u posljednje dvije i pol godine ostvarili nekoliko značajnih ciljeva:

– Izašli smo iz procedure proračunskog manjka, odmah nakon usvajanja odluke o Savjetu za Slavoniju, prije par tjedana izašli smo iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, ubrzo nakon toga jedna od tri svjetske agencije za kreditni rejting vratila je Hrvatsku na razinu investicijskog kreditnog rejtinga. Ovime smo ostvarili nekoliko ekonomskih ciljeva i izbornih obećanja. U dijalogu s vama dogovorili smo novu statističku klasifikaciju prostornih jedinica u Hrvatskoj. Novim ustrojem ispravili smo nepravde, osobito kada je riječ o gospodarstvu slavonskih županija. Danas ste Panonska Hrvatska, dakle ne ponovno zajedno s glavnim gradom, koji je automatski zbog svoje ekonomske snage i razvijenosti dizao postotak razvijenosti svih koji su bili u istoj košari s njima. Mislim da je ova klasifikacija puno razboritija i korisnija za one koji imaju namjeru investirati upravo u ovom dijelu Hrvatske. Ako želimo privući ulagače onda klima okolnosti i povoljniji porezni i pravni okvir treba biti upravo onakav da omogući to svojevrsno magnetsko djelovanje. Nastavili smo s fiskalnim i administrativnim rasterećenjem. U ove 2,5 godine imali smo tri vala rušenja administrativnih barijera, tri vala rasterećenja građana i gospodarstva, sve skupa to iznosi 8,5 milijardi kuna – zaključio je premijer Plenković.

Ministrica regionalnog razvoja i europskih fondova Gabrijela Žalac predstavila je dosadašnje rezultate projekta, koji omogućava da 575 slavonskih poduzeća dobiva potporu iz EU fondova. Dodala je da je dodijeljeno 2468 stipendija te da je mjerama zapošljavanja obuhvaćeno gotovo 19 tisuća građana. Plenković i Žalac su kao jedan od bitnih ostvarenih ciljeva istaknuli novu regionalnu klasifikaciju kojom se slavonske županije više ne svrstavaju sa Zagrebom nego zajedno čine Panonsku Hrvatsku:

– Gdje će ovih osam županija Panonske Hrvatske dobiti 50 posto veću potporu u gospodarstvu, to znači dozvoljena državna potpora i to znači veće investicije kad govorimo o poduzećima, obrtima i svemu onome što treba sigurno značiti rast, zapošljavanje i radna mjesta – dodala je Žalac.

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić je, između ostalog, govorio o potporama proizvođačima i uzgajateljima te novom natječaju za sustav navodnjavanja, a aktiviranje državne imovine predstavio je resorni ministar Goran Marić. Istaknuo je da su do sada donijeli sto odluka za jedinice lokalne samouprave slavonskih županija u vrijednosti 260 milijuna kuna.

 

Župan Marušić: Povećanje Proračuna usmjereno u razvojne projekte i gospodarstvo

– Mjerama fiskalne decentralizacije koje je poduzela Vlada, na lokalnom nivou ostavljeno je više od 2,3 milijarde kuna. Brodsko-posavska županija, tamošnji gradovi i općine tako su uvećali svoje proračune za više od 100 milijuna kuna. Ovo povećanje proračuna usmjereno je u razvojne projekte i gospodarstvo – rekao je danas Danijel Marušić, župan Brodsko-posavske županije.

Ovim sredstvima poboljšani su i uvjeti za bolje korištenje sredstava fondova Europske unije:

– Do 5 travnja 2019. godine u sklopu projekta Slavonija, Baranja i Srijem u Brodsko-posavskoj županiji je ugovoreno projekta u vrijednosti 1,2 milijarde kuna. Najveću projekti vezani su za obrazovanje. Obnovljeno je 15 škola, a u 2018.čak deset. Vrijednost  radova je 32 milijuna kuna. Novi projekti u pripremi obnove škola vrijedni su 29,7 milijuna kuna – rekao je župan Marušić, podsjećajući i na projekt  navodnjavanja u Orubici vrijedan 45 milijuna kuna.

Kao važan segment u sljedećem razdoblju istaknuo je Sveučilište Slavonski Brod, te projekte dva mosta na Savi u Svilaju i Staroj Gradiški, Luku Brod kao pretpostavke za brži razvoj Brodsko-posavske županije.

 

Doneseni i zaključci: Napredak u provedbi Projekta Slavonija, Baranja i Srijem

U odnosu na prethodnu sjednicu Savjeta održanu u prosincu 2018. godine u Pakracu, potvrđen je ostvareni napredak u ugovaranju projekata u okviru Projekta Slavonija, Baranja i Srijem.

Od 14. prosinca 2018. do 12. travnja 2019. ostvaren je značajan porast ugovaranja projekata na području pet slavonskih županija od čak 1,23 milijardi kuna. U razdoblju od 18. listopada 2016. do 12. travnja 2019. ugovoreno je 9,7 milijardi kuna odnosno 51,78% od ciljanog iznosa (18,7 milijardi kuna). U razdoblju od 18. listopada 2016. do 31. ožujka 2019. plaćeno je 3,51 milijarde kuna odnosno 18,74% bespovratnih sredstava u odnosu na ciljani iznos. 2. Razvojni sporazum za područje Slavonije, Baranje i Srijema Savjet prihvaća Dodatak broj 1. Razvojnom sporazumu za područje Slavonije, Baranje i Srijema kojim je regulirano povećanje vrijednosti projekata za 275.603.797,51 kuna. Vrijednost Razvojnog sporazuma nakon uvećanja iz Dodatka 1. je 1.025.303.797,51 kuna. Savjet zadužuje resorna ministarstva da razmotre načine iznalaženja sredstava za projekte: „Centar kompetentnosti u poljoprivredi i prehrani“, Grad Požega, Požeško-slavonska županija i „Izgradnja i opremanje kulin inkubatora u Jagodnjaku“, Općina Jagodnjak, Osječko-baranjska županija – Ministarstvo poljoprivrede „Izgradnja prometnice i nogostupa u Ulici Kralja Zvonimira“, Općina Cerna, Vukovarsko-srijemska županija i „Poduzetnička zona Podgorač-Izgradnja prilazne ceste“, Općina Podgorač, Osječko-baranjska županija – Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture „Radionička hala“, Grad Vinkovci, Vukovarsko-srijemska županija – Ministarstvo znanosti i obrazovanja 3. Projekt „Proizvodi Slavonije, Baranje i Srijema“ Zadužuje se Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije da u suradnji s Ministarstvom financija osigura 1 milijun kuna za projekt „Proizvodi Slavonije, Baranje i Srijema“ u Državnom proračunu za 2020. godinu. 4. Intervencijski planovi u kontekstu teritorijalno usmjerenog poticanja razvoja i korištenja sredstava Europske unije Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije intenzivno radi na stvaranju mogućnosti za proširenje Programa integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima kao i priprema za novo programsko razdoblje. U cilju ostvarivanja istog u tijeku je izrada 7 intervencijskih planova: – 4 intervencijska plana – za Garešnicu, Novu Gradišku, Pleternicu i Slatinu, koja su u visokoj fazi spremnosti – 3 intervencijska plana – za Đakovo, Novsku i Popovaču s planom izrade tijekom 2019. U planu je izrada intervencijskih planova za Županju i Pakrac. 5. Savjetodavne usluge Svjetske banke za rast i radna mjesta u Slavoniji, Baranji i Srijemu Potvrđen je napredak u provedbi Ugovora o savjetodavnim uslugama za rast i radna mjesta u Slavoniji, Baranji i Srijemu sklopljenog sa Svjetskom bankom. Savjet podržava nastavak aktivnosti sukladno utvrđenim glavnim zaključcima iz dostavljenih izvješća Svjetske banke (Izvješće o ulaganjima i izvozu, Izvješće o inovacijama, produktivnosti tvrtki i financijskim instrumentima i Izvješće o radnim mjestima i uključivanju na tržište rada) i osnivanje 5 fokus grupa za izradu 5 projektnih prijedloga, koji će se financirati EU sredstvima u razdoblju 2014. – 2020., a proizlaze iz analiza Svjetske banke (Jačanje izravnih stranih ulaganja, Jačanje inicijativa za podršku inovacijskom sustavu, Jačanje učinkovitosti i upravljačkih vještina u tvrtkama, Jačane vještina sukladno potrebama tržišta rada i Inicijative za jačanje socijalne uključenosti na tržište rada). Savjet podržava suradnju između Slavonije, Baranje i Srijema i talijanske regije Emilia-Romagna. 6. Aktiviranje državne imovine na području Slavonije, Baranje i Srijema Ministarstvo državne imovine kontinuirano surađuje s jedinicama lokalne samouprave u cilju aktiviranja zapuštene državne imovine. Doneseno je 98 odluka ukupne vrijednosti 300 milijuna kuna u korist pet slavonskih županija, koje su temelj za oko 2 milijarde kuna investicija. Time je državna imovina postala bitan čimbenik gospodarske i demografske revitalizacije Slavonije, Baranje i Srijema.

 

Potpisano 18 projekta ukupne vrijednosti preko 422 milijuna kuna, profitirali i Novogradiščani

Nakon sjednice Savjeta potpisano je 18 projekata u vrijednosti 422.686.059,76 kuna.

Značajni ugovori odnose se na grad Novu Gradišku.

Gradonačelnik Vinko Grgić s ministrom državne imovine Goranom Marićem potpisao je ugovor o darovanju 50 ha zemljišta novogradiškom Industrijskom parku za proširenje industrijske zone. Najavio je i potpisivanje ugovora za poduzetničku infrastrukturu u Industrijskoj zoni kako bi se ona stavila u „puno pogon”:

– Još jedan poklon koji smo dobili danas je zgrada „Varteksa” u Ulici slavonskih graničara. Od danas je ona vlasništvo Grada Nova Gradiška i uskoro, za desetak dana, krećemo s uređivanjem ovoga prostora i stavljanjem u njegovu funkciju – istaknuo je gradonačelnik Vinko Grgić.

Načelnik Općine Rešetari Zlatko Aga s ministrom zaštite okoliša i energetike Tomislavom Ćorićem potpisao je ugovor o izgradnji reciklažnog dvorišta, dok je ugovor o potporama temeljem programa razvoja ciklo turizma na kontinentu u 2019. godini potpisao župan Danijel Marušić s ministrom turizma Garijem Capelliem.

 

 

 

 

Komentari
Prethodni članakProslavljen dan Brodsko posavske županije, premijer Plenković: “Ovo je prva Vlada koja je uvidjela Slavonija treba pomoć”
Sljedeći članakČlanovi Gradskog odbora HDZ-a družili se s premijerom Plenkovićem / foto