Ivo Štivičić, dramski pisac i scenarist, rođen je 13. svibnja 1936. u Rešetarima. Nakon završene gimnazije u Novoj Gradiški studirao je na Pravnom i Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od samih početaka televizije u Hrvatskoj radi kao urednik na Televiziji Zagreb, nakon čega se zapošljava na HRT-u. Ovaj sjajan znalac ljudske prirode i neizvještačenog dijaloga, posebno osjetljiv za slavonsko podneblje I problematiku kraja u kojemu je rođen I odrastao, najpoznatiji je po TV klasicima “Kuda idu divlje svinje” I “Tamburaši”, te scenarijima prema Krležinim djelima.

Ivu Štivičića proslavila je televizija na koju je došao davne još 1958. godine. Počelo je s ekranizacijom drama “Balkon” i “Vražji otok”, nakon kojih se ubrzo proslavio u cijeloj bivšoj Jugoslaviji, pa su 1961. u Beogradu ekranizirali njegov “Sektor D”. Na vrhuncu slave je bio 1970., kada je prema njegovu predlošku snimljena kultna serija “Kuda idu divlje svinje” . Karijeru u osamdesetima mu je obilježila serija “Putovanje u Vučjak”, a 1992. postao je urednik Dramskog programa HTV-a. Na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu držao je katedru o dramaturgiji televizijskog scenarija 5 godina. Kao nepoćudnog uklonili su ga s televizije sve do 2000., kada je dobio Nagradu za životno djelo Ivan Šibl za televizijski rad. Nakon toga je otišao u mirovinu.

U mirovini se i dalje bavi djelima Miroslava Krleže, te ih postavlja na scenu. Iako je tijekom svoje karijere na televiziji napisao brojne drame, svoj prvi kazališni preložak u karijeri stvara 2007. godine prema Krležinoj noveli “Pijana noć 1918.” koju uz pomoć svoje kćeri Tene, također poznate dramaturginje, a u izvođenju teatra Ulysses postavlja na scenu.

Iza Ive Štivičića ostala su brojna djela, ali i nasljeđe, koje će u budućnosti nadograđivati kćer Tena. Diplomirala je dramaturgiju na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti, a 2004. magistirala je na londonskom Goldsmiths Collegeu, na Odsjeku za dramsko pismo. Nakon magisterija provela je šest mjeseci u Švicarskoj kao spisateljica u rezidenciji na stipendiji Kantona Bern.

Prvu dramu Nemreš pobjeć od nedjelje napisala je na trećoj godini dramaturgije. Drama je iste godine praizvedena u kazalištu ZKM i osvojila je Rektorovu i Nagradu Marin Držić. Uslijedio je niz novih izvedbi, izdanja i prijevoda te drame u kazalištu i na radiju, u Hrvatskoj i širom Europe. Nemreš pobjeć od nedjelje jedna je od njenih najizvođenijih drama.

Drama Dvije praizvedena je u beogradskom kazalištu Atelje 212 godine 2003. Bila je to prva nova hrvatska drama izvedena na srpskoj pozornici nakon raspada Jugoslavije. Na Marulićevim danima u Splitu predstava je osvojila Nagradu publike, a drama je izvedena u nekoliko novih produkcija u regiji, uključujući i HNK u Zagrebu. Drama je objavljena u zbirci drama Dvije i druge, u izdavačkoj kući Profil.

Prva godina boravka u Londonu insprirala je dramu Fragile! Praizvedba drame u Mladinskom Gledališču u Ljubljani proglašena je najboljom predstavom godine na Borštinkovom festivalu u Sloveniji. Fragile! je izvedena u nizu europskih zemalja, uključujući Veliku Britaniju, Njemačku, Austriju i Tursku, te BBC Radiju4; prevedena je na nekoliko jezika i osvojila je mnoge nagrade, među kojima Europsku autorsku nagradu i Nagradu za inovativni dramski tekst na Heidelberg Stückemarktu 2008.

U povodu obilježavanja pedesete obljetnice postojanja legendarnog teatra Royal Court 2006. Tena Štivičić je uvrštena , po izboru BBC-a i Royal Courta, među pedeset mladih dramskih pisaca koji će obilježiti sljedećih pedeset godina kazališta u Velikoj Britaniji.

Drama Krijesnice, koja je nastala u Studiju National Theatrea u Londonu, praizvedena u ZKM-u, osvojila je niz nagrada u Hrvatskoj, otvorila je Festival nove europske drame u Wiesbadenu 2008., a tekst je objavljen u njemačkom časopisu Theater Heute. Uslijedile su izvedbe drame u Njemačkoj, Bugarskoj, Srbiji i na BBC radiju.

Tena Štivičić sudjelovala je u nekoliko međunarodnih kazališnih projekata. 2007. napisala je jednočinku za omnibus drama Goldoni Terminus (Eduardo Erba/Tena Štivičić/Rui Zink) koje su premijerno izvedene na Venecijanskom bijenalu.

2009. zastupala je Hrvatsku u međunarodnom kazališnom projektu Orient Express s dramom Sedam dana u Zagrebu.

2013., s troje europskih pisaca Malgorzatom Sikorskom Miszczuk, Steveom Watersom i Lutzom Hübnerom, napisala je dramu Europa u koprodukciji kazališta Birmingham REP, ZKM, Dresden Staatstheater i Teatr Polski.

Drama Invisible praizvedena je u koprodukciji kazališta Transport i New Wolsey u Velikoj Britaniji. Invisible i Fragile! objavljene su u britanskoj izdavačkoj kući Nick Hern Books.

Dramu Invisible otkupila je produkcijska kuća Good Films i trenutno je u pripremi snimanje istoimenog filma.

Drame Tene Štivičić objavljenje su u brojnim antologijama i zbirkama drama.

Njena drama Tri zime, koja prati četiri generacije zagrebačke obitelji tijekom turbulentnoga dvadesetog stoljeća, praizvedena je u National Theatreu u Londonu, 2014. u režiji proslavljenog Howarda Daviesa i osvojila je prestižnu nagradu Susan Smith Blackburn za najbolju dramu 2015.

Uslijedila je slovenska izvedba, a zatim i premijera u zagrebačkom HNK, u režiji Ivice Buljana, u kojem je to, prema broju publike, najgledanija predstava u zadnjih dvadesetak godina.

Očekuju se daljnje premijere, ponajprije u Njemačkoj i Americi.

Tena Štivičić radila je kao dramaturginja na nizu predstava, među kojima su Closer Patricka Marbera u kazalištu Gavella, Romeo i Julija ’68. i Cabaret Brecht u Kazalištu Ulysses i balet Mačak u čizmama u zagrebačkom HNK-u.

Kao dramaturginja i urednica dvaput je surađivala s ocem, piscem Ivom Štivičićem, na predstavama Pijana noć 1918., Štivičićevoj adaptaciji Krležine priče i Shakespeare u Kremlju, Štivičićevoj originalnoj drami. Obje su drame izvedene u Kazalištu Ulysses. Za dramu Pijana noć 1918. Tena Štivičić je osvojila Nagradu za dramaturgiju na Festivalu malih scena u Rijeci 2008.

2010. objavila je kratku priču u antologiji London 33, u izdanju Glasshouse Books.

Od 2003. Tena Štivičić piše kolumnu u časopisu Zaposlena. Ta je kolumna tijekom deset godina postala svojevrsni dnevnik koji bilježi i analizira bitne društvene događaje i fenomene proteklog desetljeća, ali i osobne. Kolumne su objavljene u dvije zbirke: Odbrojavanje (2007.) i Vrag ne spava (2010.), u izdavačkoj kući Profil.

Ukratko o radu Ive Štivičića- ekranizirane drame:
 – Balkon, 1959.
 – Svadba, 1959.
 – Ujakov san, 1959.
– Magareća sjena, 1960.
 – Krokodil, 1960.
– Vražji otok, 1960.
– Oko božje, 1960.
– Treći je došao sam, 1961.
 – Gola cesta, 1961.
 – Treba zaklati pijetla, 1961.
– Vučjak, 1961.
 – Sektor de, 1961.; (i TV-Beograd)
– Jutro još nije dan, 1962.
– Vruć je zrak, 1962.
– Pijana noć 1944., 1962.
 – Ulica bez izlaza, 1962.
 – Parnica, 1962.
 – Jedna od onih godina, 1963.
 – Kandidat smrti, 1963.
 – Usnuli ratnik, 1963.

 – Dvostruki obruč, scenarij za igrani film, 1963, Jadran film, Zagreb

 – Apel, 1965.
– Mokra koža, 1966.
 – Mirotvorci, 1966.
– Spasavanje časti, 1966.
 – Mediteranska klima, 1966.
 – Prikupljanje hrabrosti, 1966.
 – Zatezanje konopca, 1967.
 – Sedam i petnaest, 1967.
– Jednog dana ili nešto kasnije, 1967.
 – Godine ratne-godine mirne, 1968.
 – Vrijeme rakova, 1968.
– Kokošari, 1968.

 – Kuda idu divlje svinje, scenarij za TV seriju – 10 epizoda, 1970.

 – Pijetlov kljun, 1972.
 – Istarska rapsodija 1921., 1976.
 – Karmine, 1977.

 – Tomo Bakran, scenarij za TV film u dva dijela, 1978.

– Puška u cik zore, 1980.

– Brisani prostor, scenarij za seriju u četiri epizode, 1981., TV Sarajevo
– Tamburaši, scenarij za TV film u dva dijela, 1982.
– Putovanje u Vučjak, scenarij za TV seriju u petnaest epizoda, 1984.
 – Horvatov izbor, scenarij za igrani film, 1985., Zagreb – film

 – Sjeta i skepsa, Zagreb 1993.
 – Sjeta, skepsa i nada, Zagreb, 1993.
– U potrazi za zavičajem, Zagreb 1993.
– Roktanje intelektualnih krmača, Zagreb 1995.
– Uskrsnuće nade, Zagreb 1996.

– Planetarij – glumački portreti, 20 emisija, 1995. – 1996.

 Radio-drama:
 – Zelen dan, Radio – Zagreb, 1974.

 Knjiga:
 – Ratnici; izbor TV drama, Zagreb 1968.

 Nagrade:
– Nagrada grada Zagreba 2006.
– Nagrada Vladimir Nazor 2015. za životno djelo

Komentari
Prethodni članakTri dana bezvlađa u našem Gradu: Održana velika pokladna povorka / Foto
Sljedeći članakPoraz novogradiških rukometaša