Unatoč novogodišnjem rastu minimalca za 8,3 posto, Hrvatska sve više tone na ljestvici Eurostata koja prati kretanje zagarantiranih plaća. S bruto minimalnom plaćom od 546 eura još smo bolji od Mađarske i Rumunjske, ali većina novih članica Europske unije prestigla nas je.
Minimalna plaća propisana je u 21 od 27 država Europske unije, a njezina visina znatno se razlikuje od zemlje do zemlje, ovisno o razvijenosti, životnom standardu i socijalnoj osjetljivosti.
Minimalne plaće iskazane su u bruto iznosima, a zemlje koje imaju propisan minimalac mogu se podijeliti u tri skupine. U prvoj skupini, u koju ulazi i Hrvatska, zemlje su s minimalnim plaćama do 700 eura. Na začelju je Bugarska s minimalcem od 312 eura, a najbolje stoji Poljska, u kojoj je radnicima zagarantirana nadnica od 611 eura, piše tportal.
U proteklih nekoliko godina preskočile su nas Poljska, Češka, Slovačka, Estonija i Litva
Hrvatska se smjestila u sredini, ali još donedavno bila je pri vrhu ove skupine. Osim Poljske, u proteklih nekoliko godina preskočile su nas Češka, Slovačka, Estonija i Litva.
U zlatnoj sredini je šest zemalja s minimalcem između 700 i 1400 eura. Na donjoj granici je Portugal sa 741 eurom, a na vrhu je Španjolska s 1050 eura. Jedina tranzicijska zemlja koja se probila u ovu skupinu je Slovenija, u kojoj je minimalac dosegnuo 941 euro.
Najviša minimalna plaća u Europskoj uniji bila je gotovo sedam puta veća od najniže, ali raspon je manji kad se uzme u obzir kupovna moć. Naime minimalne plaće u državama članicama s nižim razinama cijena postaju relativno veće kad se iskazuje standard kupovne moći (PPS), a relativno su niže u državama članicama s višim razinama cijena.
Uklanjanjem razlika u cijenama, minimalne plaće kreću se od 579 eura u Bugarskoj do 1705 eura u Luksemburgu, što znači da je najviši minimalac veći oko tri puta od najnižeg.
S obzirom na to da u europskim zemljama postoji različita praksa u određivanju zagarantiranih plaća, Europska komisija nedavno je pokrenula inicijativu za stvaranje jedinstvenih kriterija koji bi služili za određivanje zakonski propisane minimalne plaće.
Ideja je da ona iznosi najmanje 60 posto medijalne plaće u pojedinoj zemlji. Međutim taj je prijedlog naišao na otpor u skandinavskim zemljama, nesklonima administrativnom određivanju minimalnih dohodaka.
Izvor: Tportal
Foto: Ilustracija
