Tri od četiri umirovljenice koje su se umirovile 2019. godine ostva­rile su dodatni staž zbog djece. Riječ je o takozvanoj majčinskoj mirovini, elementu mirovinske reforme kojim se za svako rođeno ili posvojeno dijete novim umirovljenicama dodaje šest mjeseci radnog staža, što u konačnici povećava mirovinu za oko dva posto po djetetu.

No važno je znati kako se taj dodatni staž dodaje stvarno navršenom mirovinskom stažu samo za određivanje visine mirovine, a ne i za ispunjenje uvjeta za stjecanje prava na mirovinu. To znači da osiguranik mora, da bi stekao pravo na mirovinu, ostvariti zakonom propisan mirovinski staž, u koji ne ulazi dodani staž.

Riječ je o mjeri kojom se ublažila ne­pravda prema ženama koje su koristile rodiljni dopust i posljedično dobile nižu mirovinu. Do 8. siječnja 2020. to pravo iskoristilo je 10.189 osoba koje su lani išle u mirovinu. Riječ je uglavnom o že­nama, iako, ponavljamo, to pravo mogu iskoristiti i očevi i posvojitelji koji su se brinuli o djetetu tijekom njegovih prvih šest mjeseci života. Od ukupnog broja njih 2176 imalo je jedno dijete, 6069 dvoje djece, 1531 troje djece, a ostale su žene imale četvero i više djece.
No jedan je detalj izazvao pomutnju, naime, iz određenih tumačenja moglo se pročitati kako ovo pravo stječu majke koje su koristile rodiljni dopust. Znači li to da bez tog dodatka ostaju žene, majke, koje su rodile dok nisu bile u radnom odnosu?

Na svu sreću, ovaj put nema takve diskriminacije.

– Sve majke ili posvojiteljice imaju pravo na dodani staž za svako rođeno ili posvojeno dijete, što znači i majke koje su postale majke kao studentice ili u vrijeme kada su bile nezaposlene – odgovaraju na naš upit iz središnjeg ureda Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Nadalje objašnjavaju kako se roditelju – majci ili posvojiteljici, kojoj se u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti mirovina određuje kao osnovna mirovina razdoblje od šest mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete dodaje na dio mirovine koji pripada za mirovinski staž navršen prije odnosno nakon uvođenja obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje, ovisno o tome u kojem je razdoblju navršen pretežiti staž. Dosadašnja praksa dijelom diskriminira majke u odnosu prema ženama bez djece – iako im radni staž ide dok su na rodiljnom dopustu, u većini su slučajeva u tom razdoblju doprinosi niži, jer je u pravilu rodiljna naknada manja od plaće koju bi primale na svom radnom mjestu. Na ovaj način žene mogu ostvariti do dva posto veću mirovinu, odnosno na primjeru prosječne mirovine to je oko 50 kuna po djetetu, odnosno 600 kuna godišnje. Hrvatska se ovime pridružila manjem broju zemalja EU-a koje se na ovaj način dodatno odužuju svojim majkama zaposlenicama.

 
Komentari